BH Gas je restrukturiran, ali HDZ nije podržao Južnu interkonekciju: Posao tek predstoji
Zakon je podržao 51 delegat, 14 ih je bilo protiv i četvero suzdržanih. Protiv i suzdržani su bili delegati iz HDZ-a i drugih hrvatskih stranaka.
Ipak, važan je to iskorak nakon godina politikanstva i političkog trvenja koje se zasnivalo na blokadi HDZ-a da projekat Južne interkonekcije vodi BH Gas. Ogromna energija uložena je samo u prethodne dvije godine da se ovaj zakon usvoji, a u cijelu priču uključivali su se čak i najviše američke diplomate poput Antonyja Blinkena, koji je pisao ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću, a prilikom posjete BiH i Jim O'Brien je oštro prozvao Dragana Čovića za opstrukciju ovog projekta.
Čovićev, odnosno HDZ-ov zahtjev je bio formiranje novog preduzeća u Mostaru, koje će voditi cijeli projekat, ističući da BH Gas to ne može, odnosno nije sposoban provesti.
Jedna od zamjerki HDZ-a je da u kompaniji koja će voditi projekat Južne interkonekcije nema zastupljenih Hrvata. No, u međuvremenu se napravio korak i u tom smjeru pa je prvo Parlament FBiH usvojio zaključke za restrukturiranje BH Gasa, što se u međuvremenu i dogodilo kroz izmjene statuta kompanije.
Usvojene promjene u BH Gasu podrazumijevaju imenovanje u upravljačke strukture dodatnih predstavnika, zatim osnivanje podružnica spomenute kompanije te formiranje pozicije direktora za razvoj interkonekcija. To u praksi znači da će u dogledno vrijeme u Mostaru biti formirana podružnica BH Gasa, a na novoformirane pozicije HDZ ili neka druga stranka sa hrvatskim predznakom će imenovati svoje kadrove, koji će u konačnici i voditi projekat Južne interkonekcije.
No, sve ovo nije bilo dovoljno HDZ-u, ali i većini ostalih predstavnika stranaka s hrvatskim predznakom, koji su u Domu naroda bili protiv ili suzdržani u pogledu usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji. Dakle, čak ni rekonstrukcija javnog preduzeća BH Gas HDZ-u, ali ni HDZ 1990 nije bila dovoljna pa je već konstruisan narativ da su u pogledu ove teme preglasani.
Iako zbog mukotrpnog procesa da se dođe do faze usvojenog zakona djeluje da je većinski problem prevaziđen, tek predstoji veliki posao i politička, ali i diplomatska borba. Sada BiH mora potpisati međudržavni sporazum s Hrvatskom o gradnji plinovoda Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik - Travnik, s odvojkom za Mostar.
Dovoljno je samo osvrnuti se na već poznate stavove svih hrvatskih zvaničnika o ovoj temi pa će biti jasno zašto će biti potrebno još mnogo energije za implementaciju projekta. Uz sporazum BiH i Hrvatske, koja sada i na ovom pitanju politički može ucjenjivati BiH na brojnim drugim temama, potrebno je dobiti sve dozvole sa lokalnog nivoa, iz općina gdje HDZ prije svih ima vlast, a u konačnici tek ostaje da se vidi opcija finansiranja projekta, izbora izvođača, eksproprijacije zemljišta i na kraju polaganja plinovoda.
A kada znamo da je sami proces usvajanja zakona trajao izuzetno dugo, onda ne preostaje mnogo optimizma da će se u narednih nekoliko godina cijeli proces završiti i doći do faze diverzifikacije izvora plina za BiH. Naravno, proces se može odvijati brže uz aktivan američki angažman, ali je pitanje koliko će se u svakoj fazi Amerika posvetiti ovom pitanju.
