Kako razumjeti takvu stihiju i već tradicionalnu letargiju u kojoj su ljudi lišeni svake volje da se usprotive sistemu koji je sve pogubniji za njih i u kojem su dovedeni do siromaštva? Profesor psihologije Ismet Dizdarević pojašnjava to riječima da su ljudi postali svjesni da ništa ne mogu učiniti, te da nikakav napor, čak ni silovitiji protesti, vjerovatno ne bi promijenili ništa.
"Ljudi ne vide izlaz iz postojeće situacije, zbog čega su depresivni i uglavnom reaguju po principu 'Ma, pusti me na miru, neka sve ide svojim tokom'. Isto tako, oni koji su odgovorni, krivicu za postojeće stanje prebacuju na druge i pravdaju se da je situacija takva i da ni oni ništa ne mogu učiniti. U takvoj je situaciji vrlo važno da se pokrenu intelektualci u smjeru rasterećenja ljudi, kao i da se u medijskim napisima vodi računa o tome da se ljudima ostavi neki izlaz, kako narod ne bi zapao u potpunu depresiju", kazao je za Klix.ba Dizdarević.
Odmak od stvarnosti
Ipak, veliki broj ljudi Prvi maj će proslaviti na izletištima, uz muziku, roštilj, piće... "Ljudi koriste svaku priliku da se odmaknu od stvarnosti, da zaborave sumornu svakodnevnicu i brige koje ih opterećuju. U tom smislu zaborav je dobra stvar, baš kao i prilika da se ljudi opuste i razvesele za Prvi maj, uprkos svim problemima koji ih opterećuju", zaključio je naš sagovornik.
Stručnjak za tržište rada Erol Mujanović smatra da je proslava Prvog maja u BiH u ovakvoj situaciji ipak i zaista fenomen. "Tačno je da se ta priča ponavlja svake godine, ali to jeste fenomen, jer poprilično je teško shvatljivo da ljudi koji, naprimjer, godinama traže posao izlaze van i zabavljaju se baš na taj dan, umjesto da ustanu i bore se za svoja prava. A takvih, koji traže posao, je u našoj zemlji stotine hiljada", ističe Mujanović.
On dodaje da bi svako društvo trebalo imati neku "tačku ključanja" na kojoj ljudi ustaju i bore se za svoja prava, ali smatra kako je ta tačka u BiH još daleko. "Još uvijek nema nikakvih naznaka da smo joj blizu. Osim toga, sve ovo što provodi elita, provodi jer vidi da može. Svugdje u svijetu elita će ići dotle dok ne osjeti otpor naroda. Kako tog, barem jačeg i značajnijeg, otpora u našoj zemlji još nema na vidiku, u situaciji koja je ionako vrlo složena i teška, elita ide do kraja", zaključuje Mujanović.
Civilna i politička kultura
Navodi kako su ljudi u BiH prije desetak godina bili puno optimističniji, dok danas vladaju apatija i letargija. "Prevladava mišljenje da se teško šta može mijenjati i to dovodi do takvih osjećanja kod ljudi. Treba imati u vidu i to da mi nismo naročito buntovno društvo, za razliku recimo od Francuza ili Slovenaca, ali je sasvim jasno da je, sve dok ta pobuna izostaje, teško očekivati ikakve promjene", naveo je naš sagovornik.
Politička analitičarka Tanja Topić naglašava, međutim, da u našem društvu nikada nije ni postojala ta kultura radničkih protesta i izlaska na ulice povodom Prvog maja, već se taj praznik koristio i koristi za okretanje ražnja, roštiljanje i izlete. Nasuprot tome, ističe, prosječan bh. građanin je sve apatičniji i ponaša se kao da je posve zadovoljan svime što ga okružuje.
"To je jednostavno mentalno stanje koje bi, bojim se, moglo dosta potrajati. Svi s pravom postavljaju pitanje šta se to još bh. građanima treba desiti da bi reagovali, međutim, postoje autori koji su pisali o promjeni civilne i političke kulture prema kojima je za takve promjene, posebno u tranzicijskim zemljama poput naše, potrebno i do šest decenija. Tako da nisam baš optimistična kada je riječ o takvim skorijim promjenama u našem društvu", navela je naša sagovornica.
Na anketno pitanje "Gdje ćete provesti 1. maj?" na našem portalu, do objave teksta, najviše ljudi, 5.365 ili 39 posto, odgovorilo je - u prirodi, dok se za kućni ambijent opredijelilo 3.505 naših čitatelja ili 26 posto. Deset posto čitatelja, njih 1.362, koji su odgovorili na anketu još nije donijelo odluku, a isti procenat, tačnije 1.316 čitatelja, prvomajske praznike provest će u inozemstvu. Prvomajski praznici će biti radni za 1.123 naša čitatelja ili osam posto, dok je više od hiljadu ljudi, ili 7 posto, željelo ići na proteste koji ipak neće biti organizovani.
