"Smanjen je broj onih koji misle da najveći uticaj na medije imaju političari, a raste percepcija građana o uticaju vlasnika medija i urednika", kazala je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo istakla je da je za veću slobodu novinara potrebno primjenjivati postojeći zakonski okvir i insistirati na snažnijoj sprezi između građana i javnosti.
"BiH ima dosta uređen zakonski okvir, ali prema konkretnoj situaciji na terenu vidi se da se novinari susreću s nizom problema, kao što je transparentnost internetskih portala ili politički uticaj na novinarski rad", kazao je šef Ureda Fondacije Friedrich Ebert u BiH Marius Muller-Hennig.
Općenito, 60,8 posto građana mišljenja je da su glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda političari, zatim 16 posto smatra da su to vlasnici medija i urednici, te 15 posto poslovni ljudi.
Zabilježen je blagi porast zadovoljstva ispitanika u FBiH i porast nezadovoljstva ispitanika u RS-u radom medija i novinara.
Mediji se nalaze na trećem mjestu "institucija" kojima se vjeruje, što znači da je za 27 posto manje povjerenja u medije u odnosu na 2016. godinu. Građani najviše vjeruju vjerskim zajednicama, a zatim nevladinom sektoru. Najmanje vjeruju političarima - 11,3 posto.
Istraživanje je pokazalo da 78,15 posto građana opstanak javnih servisa u BiH vidi kroz potpuno ukidanje RTV takse, te finansiranje javnih servisa iz budžeta države i entiteta. U odnosu na prošlu godinu došlo je do povećanja broja građana koji opstanak javnih servisa vide kroz direktnu naplatu RTV takse od samih javnih servisa i njihovih službi.
"Ako građani ne finansiraju javni servis, onda to nije servis građana nego političkih elita", poručila je profesorica Turčilo.
Više od 80 posto ispitanika ocijenilo je neprihvatljivim napade na novinare.
Građani se najviše informišu, njih 60,6 posto putem televizije, 27,9 posto putem interneta, a za 6,7 posto ispitanika dnevne novine su stalni izvor informisanja.
Za bolji kvalitet novinarstva u BiH potrebno je pooštriti kriterije za ulazak u novinarsku profesiju, kao i osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara, unaprijediti sistem obrazovanja novinara, te osigurati njihov bolji materijalni i finansijski položaj.
Posljednja nada Ukrajinaca?: Njemački kandidat za kancelara prijeti ultimatumom Putinu
