BiH
2

Bh. političari i političarke u Švedskoj: Rodna ravnopravnost kao temelj dobrih politika

Klix.ba
Kako bi potakli parlamentarce da zagovaraju donošenje rodno osjetljivih politika, UN Women je podržao organizaciju prve zajedničke posjete zastupnika iz više zemalja i to Albanije, Bosne i Hercegovine, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije i Republike Moldavije u Štokholmu u razdoblju od 29. septembra do 2. oktobra 2015. godine.

Cilj zajedničke posjete bio je učenje o radu vezanom za rod i o strukturama Švedskog parlamenta, kao i inovativnim praksama i iskustvima vladinih institucija u unapređenju rodne ravnopravnosti i prava žena. Delegaciju BiH su činili Mirsad Isaković, Parlamentarna skupština BiH, Željka Stojičić, Narodna skupština Republike Srpske, i Azra Hadžiahmetović, Parlament Federacije BiH.

Promocija rodno osjetljivih politika

UN Women je 2013. godine pokrenuo trogodišnji regionalni projekt o promociji rodno osjetljivih politika u Jugoistočnoj Evropi i Republici Moldaviji koji finansira Austrijska razvojna agencija i Švicarska agencija za razvoj i saradnju.

Od državnih planova i budžeta vlade počinju pretvarati obaveze prema ženama u praktične korake ka postizanju rodne ravnopravnosti. Suviše često su planovi i budžeti nejednako finansirani i ne uspjevaju pratiti javne službe kako bi osigurali da one odgovaraju potrebama i prioritetima žena.

Implementacija obaveza rodne ravnopravnosti zahtjeva inovativne alate javne politke poput rodno odgovornog budžetiranja (ROB), koje sveobuhvatno pristupa manjkavostima i identificira akcije za poboljšanje. Kroz protekle godine, UN Women obezbjeđuje podršku nacionalnim i lokalnim akterima u ojačanju demokratske vlasti i unapređenju prava žena kroz incijative usmjerene ka ojačanju roda u planiranju politika i budžetiranju.

UN Women obezbjeđuje podršku predstavljanju rodno osjetljivog budžetiranja u Bosni i Hercegovini kroz regionalni program koji pomaže centralnoj i lokalnoj vlasti u implementaciji obaveza prema rodnoj ravnopravnosti kroz potpunu integraciju rodno osjetljivog budžetiranja u nacionalnim i lokalnim planovima i budžetnim sistemima.

U Bosni i Hercegovini, projekat podržava vlast na državnom i entitetskom nivou u implementaciji ključnih nacionalnih zakona (posebno zakona o rodnoj ravnopravnosti) te u ispunjenju obaveza prema osnaživanju žena i rodnoj ravnopravnosti kao što je formulirano u Razvojnoj strategiji zemlje za BiH (2009-2014) te Gender Akcionim planom (GAP 2013-2017). Projekat također odgovara na zahtjeve vlade i donatora za uvođenje načela rodne ravnopravnosti u službenom planiranju budžeta koristeći reforme javnih finansija i pomake ka budžetiranju na temelju programa kao početne tačke. Na entitetskom nivou, projekt podržava implementaciju Akcionog plana za uvođenje rodno osjetljivog budžeta u pilotskim institucijama u Federaciji BiH i Strateškom planu Republike Srpske za ruralni razvoj (2009-2015), a posebno Akcionom planu Republike Srpske za unapređenje žena iz ruralnih područja (2009-2015).

Posjeta Švedskoj

Godinama je Švedska poznata po nekim od najinovativnijih reformi i institucionalnih praksi kada su u pitanju rodna ravnopravnost i jačanje pitanja roda u politikama i budžetima.

Prilikom posjete, članovi Parlamenta su imali pregled politika rodne ravnopravnosti Švedske i političkih strategija vlade kroz prezentacije trenutnih politika, institucionalnih struktura. Upoznati su s jedinstvenom strukturom švedskog parlamenta (npr. Poslanici muške mreže za rodnu ravnopravnost, odbori za rodnu ravnopravnost, grupa referentnih govornika parlamenta za rodnu ravnopravnost) te interne politike parlamenta za promovisanje rodne ravnopravnosti.

Izuzetni rezultati u smanjenju rodne ravnopravnosti (npr. globalno rangiranje rodnih razlika, nedavno reforma porodiljskog odsustva, briga za starije i oporezivanje, učinkovit sistem integracije rodnih načela) ostavili su jak utisak na gostujuće poslanike.

Mirsad Isaković iz Parlamentarne skupštine BiH posjetu je prokomentarisao kao izuzetno korisnu: "Moramo misliti o najboljem načinu za implementaciju nekih djelova švedskog modela u našoj zemlji. Ova je posjeta bila iznimno korisna; sada vidimo da sistem integracije rodnih načela može funkcionisati ako se tome konstantno teži".

Delegacija je posjetila i Švedski nacionalni ured za reviziju gdje su im predstavljeni nedavni rezultati revizije vladinih ciljeva za rodno osvješćivanje u periodu između 2007. I 2014. Prakse za integraciju rodnih perspektiva u reviziji vlade i upravljanja učinkom, kao i alati primjenjeni na procjenu rodnog uticaja na politike vlade su posebno interesovali one poslanike koji u svojim zemljama također obavljaju revizije.

S obzirom na to da je Švedska prva zemlja u svijetu koja je uvela feministički model vanjske politike, delegacije su naučile i šta ovaj model predstavlja.

Azra Hadžiahmetović iz Federalnog parlamenta je rekla: "Veoma je zanimljivo vidjeti kako u Švedskoj oblikuju sve svoje politike kroz prizmu roda. Postizanje rodne ravnopravnosti je proces koji traje godinama, ali jednom kad je postignuta, predstavlja platformu za održiv razvoj, dobro državno planiranje i okolinu u kojoj svako uživa".

Iz dosadašnjeg rada UN Women pokazalo se da izloženost dobrim praksama omogućava parlamentarcima iz regiona da efektivno uče o mogućnostima, izazovima i metodama za unapređenje rodne ravnopravnosti, kako bi se inspirisali uticajem koji politike rodne ravnopravnosti mogu imati na cijelo društvo, te usvojili inovativne prakse koje se mogu replicirati u vlastitim parlamentima i zemljama.

Željka Stojičić iz Narodne skupštine RS-a je također prokomentarisala posjetu: "Ovu posjetu smatram veoma inspirativnom. Ipak, vidimo da rodna neravnopravnost još uvijek postoji čak i kad su politike usvojene. Rodno osvješćivanje je proces koji treba konstantne inovacije i na to se sada trebamo fokusirati".

Posjeta Švedskoj je obogatila znanje učesnika o dugom procesu koji treba proći od politika do realnosti. U bliskoj budućnosti UN Women će blisko sarađivati s parlamentarcima kako bi poboljšali budžetske rasprave i procese državnog planiranja.