Izborni zakon
94

Bh. političari negoduju jer im je znatno otežan način dobijanja mandata

Piše: Er. M.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Političari u BiH već su počeli izražavati nezadovoljstvo u političkim strankama zbog prošlogodišnje odluke Parlamentarne skupštine BiH da poveća cenzus za osvajanje mandata na stranačkoj listi na lokalnim izborima na 10 posto, a na 20 posto na općim izborima. Na taj način izbornim kandidatima otežana je mogućnost osvajanja mandata.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH još u aprilu je usvojio prijedlog Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH da cenzus na stranačkoj listi za osvajanje mandata na lokalnim izborima bude podignut sa pet na deset, a na općim na 20 posto.

To u prijevodu znači da je kandidatima potrebno 20 posto glasova od ukupnog broja glasova stranačke liste kako bi se pomjerili s broja koji im je odredila politička stranka. Na ovaj način otežana je mogućnost osvajanja mandata u svim organima zakonodavne vlasti na nivou BiH.

Iako će opći izbori u našoj zemlji biti održan tek 2018. godine, domaći političari već su u strahu od gubitka mandata počeli negodovati zbog usvojenih izmjena. Kako saznajemo, riječ je i o određenom broju državnih parlamentaraca koji su prije godinu dana podržali izmjene Izbornog zakona BiH.

Inače, istim izmjenama određen je i način sastavljanja kompenzacionih kandidatskih listi. Tako u izmijenjenom Izbornom zakonu BiH stoji da svaka kandidatska lista za kompenzacione mandate uključuje kandidate muškog i ženskog spola koji su ravnopravno zastupljeni.

"Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40 posto od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati manje zastupljenog spola raspoređuju se na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata, tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata i tako dalje", piše u Izbornom zakonu BiH.

Političke stranke su na ovaj način prisiljene da na prvo ili drugo mjesto kandidatske liste za kompenzacione mandate stave osobu ženskog spola, što nikako ne odgovara političarima s obzirom na to da je u našoj zemlji uvaženo pogrešno mišljenje kako je "politika muški posao".

Član Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović smatra kako je povećanje izbornog praga važno zbog ukrupnjavanja političke scene u BiH.

"Radili smo analizu i više od 80 posto dosada dodijeljenih mandata od kantonalnih, preko entitetskih i državnih skupština imali su procent glasova veći od 20 posto. To znači veći dignitet u smislu izbora, iako ne treba zaboraviti da mi trenutno na političkoj sceni imamo različite zloupotrebe u smislu preferencijalnih glasova", rekao je Prodanović.

Prodanović nam je potvrdio da u političkim strankama već vlada nezadovoljstvo s obzirom na činjenicu da je podignut cenzus.

"Tenzije su već prisutne. Niži prag preferencijalnih glasova je davao više mogućnosti u tom smislu", rekao je Prodanović.