Bh. političari pozvali Valentina Inzka: Preuzmite odgovornost i iskoristite bonske ovlasti

Ipak, Salkić nije optimističan. Kako nam je kazao, teško je očekivati bilo šta od ovog OHR-a koji nije u stanju ni eliminisati diskriminaciju kada je u pitanju obrazovni proces u RS-u.

"Mi više nismo u situaciji da se pretjerano pouzdamo u visokog predstavnika i generalno međunarodnu zajednicu. Mislim da nije samo nama stalo da Inzko interveniše, nego i međunarodnoj zajednici, jer previše je uloženo u proces izgradnje mira u BiH da bi se dozvolilo da to neko jednom odlukom sruši", kazao je Salkić.

O ovoj temi razgovarali smo i sa zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zaimom Backovićem koji je kazao da je Valentin Inzko davno trebao reagovati kada je riječ o kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"U više navrata Dejtonski mirovni sporazum se krši, a s obzirom na unutrašnju strukturu političkog sistema BiH i postavljanje visokog predstavnika kao vrhovnog tumača Mirovnog sporazuma isti je davno trebao reagovati", smatra Backović.

On je istakao i da ne postoji nijedna država na svijetu u kojoj se ne poštuju odluke ustavnih sudova, odnosno koje se poništavaju.

"Odluke ustavnih sudova mogu se poništiti onda kada dođe do promjene ustava pa one više nisu u skladu s izmijenjenim ustavom. Ustav se u BiH mijenja isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH", kazao je Backović.

Backović je rekao da se u BiH uglavnom "galami", ali da od galame niko nema koristi s obzirom na to da ona nema nikakvog efekta. Na pitanje vjeruje li da će doći do referenduma u RS-u, odgovorio je da ne može predvidjeti ponašanje vlasti iz RS-a, ali da je sama atmosfera ružna.

"Atmosfera sijanja straha na prostoru koji je strah preživio više nego što pod kožu može stati je besmislena. To je samo u funkciji silom ostvarivanja uvjeta da se ostane na vlasti", smatra Backović.

Sličnog mišljenja je i zastupnik Sadik Ahmetović koji nam je rekao da je Valentin Inzko trebao, prije nego se došlo u ovu situaciju, upotrijebiti bonske ovlasti.

"Mislim da je trebao poništiti odluku Narodne skupštine RS-a i pokazati da OHR još postoji u BiH. Nažalost, Inzko to nije učinio i smatram da će preuzeti veliku odgovornost na sebe ako ne zaustavi referendum u RS-u", kazao je Ahmetović.

Upozorio je da će se održavanjem referenduma u RS-u otvoriti i priča o destabilizaciji BiH i ugrožavanju mira u BiH.

"To je ono što Valentin Inzko i svi oni koji na bilo koji način mogu intervenisati moraju znati. Siguran sam da će referendum destabilizovati zemlju i mir. Trebao je donijeti odluku jučer, a ne sutra, jer ako dozvoli da dođe do referenduma onda on i OHR gube svaki smisao u BiH", dodaje Ahmetović.

Smatra da će Inzko, ako ne posegne za bonskim ovlastima koje su mu omogućene, sam preuzeti odgovornost da i on krši Dejtonski mirovni sporazum.

Zastupnica u državnom parlamentu Hanka Vajzović smatra kako je Inzko još davno trebao reagovati s obzirom na to da je bilo još pitanja gdje je sigurno morao intervenisati.

"Trebamo bit realni i kazati da čovjek ništa ne radi. Tek ponekad nešto izjavi i kaže, ali u praksi ništa ne radi", kazala je Vajzović.

Vajzović se pita i šta uopće Inzko radi u BiH i koja je njegova uloga s obzirom na to da on ponavlja samo ono što građani BiH misle.

"Čovjek ne radi svoj posao i davno je trebao upotrijebiti mehanizme kako bi se određeni problemi u ovoj zemlji riješili, a ne da nam daje svoje mišljenje jer to nas ne interesuje. Niko u BiH nije ni lud, a ni slijep, tako da i mi imamo svoje mišljenje", rekla je Vajzović.

Ona je dodala da ovo predstavlja ozbiljan problem BiH s obzirom na to da se mi oslanjamo na međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika "ako nam zagusti", ali da ustvari sve ostaje samo na blagim reakcijama i saopćenjima za javnost.

"U krajnjoj liniji, u kojoj je to mjeri postalo deplasirano da Dodik napada njega, a da on šuti i ne odgovara mu. Pa ima li on išta u svojim rukama? Ni na šta nije stavio tačku do sada", zaključuje Vajzović.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mirsad Đonlagić smatra kako je apsolutno neodrživa situacija u kojoj je Inzko zauzeo stav da ne koristi bonske vlasti.

"Ne vidim kako referendum može promjeniti odluku Ustavnog suda BiH? To uopće ne postoji, ali ovo je takva država tako da je u njoj moguće i to", rekao je Đonlagić.

Smatra da je teško govoriti o posljedicama referenduma jer bi u svakoj uređenoj zemlji takva odluka jednog administrativno-teritorijalnog dijela imala itekako ozbiljne posljedice.

"Međutim, u BiH smo naviknuti da kada mislimo da smo dotakli dno dešavaju nam se ovakve stvari. Mislim da se neće desiti ništa što će pogoršati stanje u BiH ili pak samo ja želim da to bude tako", dodao je Đonlagić.

Podsjećamo, Inzko je do sada nekoliko puta upotrijebio bonske ovlasti, a najpoznatiji njegovi potezi jesu smjena ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Himze Đonke, zatim ukidanje supervizije za Distrikt Brčko te nametanje privremenog budžeta za Grad Mostar. On je proaktivno koristio bonske ovlasti i da bi se Federaciji BiH osiguralo finansiranje.

OHR je u periodu 1997. - 2012. godine zahvaljujući bonskim ovlastima nametnuo 899 odluka.

Za ovom vrstom ovlasti najviše je posezao Paddy Ashdown koji je u jednom danu znao smijeniti između 50 i 100 dužnosnika. Za smjenama su manje posezali Wolfgang Petritsch i Carlos Westendorp.

Westendorp je 1999. godine smijenio predsjednika RS-a Nikolu Poplašena zbog odbijanja da imenuje Milorada Dodika mandatarom za sastav vlade.

Najmanje je smjenjivao Miroslav Lajčak koji je u svom mandatu smijenio direktora policije RS-a Dragomira Andana i zaposlenika OSA-e Predraga Ćeranića.

Međunarodna krizna grupa (ICG) je 2007. godine u svom izvještaju navela da je pasivna i pogrešna politika lošeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga koju je vodio tokom 2006. godine koštala OHR njegovog prestiža i kredibiliteta u BiH.

Brojni analitičari smatraju kako je Schwarz-Schilling svojom pasivnošću pokopao bonske ovlasti.