Bh. politika u 2016. godini: I pored nerada vidljiv napredak zemlje na putu ka EU

Tako su se 31. jula u motelu Barka u Istočnom Sarajevu sastale delegacije SDA i SNSD-a gdje su dogovorene izmjene i dopune odluke o mehanizmu koordinacije, kao i Pismo namjere MMF-u. Sastanak predsjednika SDA i SNSD-a Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika kritikovao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji im je poručio da mu ne pada na pamet da državne sastanke održava po kafanama i hotelima te da je neprihvatljivo što predstavnici dva naroda usaglašavaju mehanizam koordinacije bez prisustva predstavnika trećeg naroda, odnosno Hrvata. Koordinacioni mehanizam poslije je usaglašen i sa HDZ-om, a građani će u 2017. godini imati priliku vidjeti da li on uopće funkcioniše u praksi.

24. marta 2016. godine ratni zločinac Radovan Karadžić pred Haškim tribunalom osuđen je na kaznu od 40 godina zatvora. On je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u 20 općina, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.

Jedan od važnih političkih događaja u 2016. godini bila je i objava rezultata popisa stanovništva u BiH. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 30. juna ove godine objavila je konačne rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, provedenog 2013. godine.

Prema tim podacima, u našoj zemlji živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije je skoro identičan. U entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 osoba, što je 62,85 posto od ukupnog stanovništva, a u RS-u 1.228.423, što je 34,79 posto stanovništva. U Brčko Distriktu živi 83.516, što je 2,37 posto ukupnog stanovništva.

Rezultati popisa stanovništva postali su predmet politizacije u BiH uprkos činjenici što je riječ o isključivo statističkim podacima. Tako su vlasti iz entiteta RS poručile kako ne priznaju objavljene rezultate popisa stanovništva iako su oni međunarodno priznati.

Na sjednici Vijeća za opće poslove Evropske unije 20. septembra prihvaćen je zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i dat nalog Evropskoj komisiji za pripremu upitnika za BiH.

Jedan od najvažnijih događaja godine bilo je održavanje referenduma o neustavnom Danu RS-a u entitetu Republika Srpska 25. septembra ove godine. To je posebno važno iz razloga što su institucije BiH nažalost pokazale kako nemaju kapacitete da spriječe direktne napade na ustavnopravni poredak naše zemlje.

Vlada RS-a za referendum je izdvojila nešto više od dva miliona KM, uprkos tome što je sredstva mogla preusmjeriti u poboljšanje teškog socioekonomskog stanja stanovnika manjeg bh. entiteta. Dan poslije, 26. septembra, Tužilaštvo BiH uputilo je Dodiku poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog u predmetu u vezi s referendumom u tom entitetu.

Već 28. septembra Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine donijela je odluku da se glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Goran Salihović privremeno udaljava od obavljanja dužnosti glavnog tužioca i tužioca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog sumnji da je zloupotrijebio položaj. Disciplinski postupak protiv Salihovića bit će okončan u 2017. godini.

Salihovića su ranije kritikovali bošnjački političari zbog toga što nije učinio ništa kako bi spriječio održavanje neustavnog referenduma u RS-u. Zanimljivo, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić iznio je ranije optužbe na račun Gorana Salihovića da je odgovoran za curenje informacija o određenim predmetima koji se vode u državnom Tužilaštvu, a prije svega u slučaju kupovine vile na Dedinju Milorada Dodika, kao i u predmetima Bobar i Pavlović banke.

U Bosni i Hercegovini su 2. oktobra održani sedmi lokalni izbori od nezavisnosti naše zemlje, na kojim su građani odabrali nove načelnike i općinska vijeća. Predizbornu kampanju pratile su teške optužbe političkih stranaka i kandidata na račun drugih. Na ovogodišnjim lokalnim izborima primjetan je i trend rasta popularnosti nezavisnih kandidata za načelnika, koji su uzeli mandate u nekim od najvažnijih općina u BiH.

Prošla godina ostat će upamćena i po tome što Parlament Federacije BiH nije radio više od tri mjeseca zbog čega su znatno usporeni reformski procesi u FBiH. Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH održana je tek kada se javila potreba da ovaj organ Vladi FBiH odobri podizanje kredita koji je vlastima bio prijeko potreban zbog isplate plaća državnim funkcionerima i službenicima. Onima koji su pratili politička dešavanja u BiH ova godina ostat će prepoznatljiva i po previranjima SDA i HDZ-a u FBiH zbog Zakona o igrama na sreću, kao i zbog činjenice da je Ustavni sud FBiH stavio van snage dva ključna "reformska" zakona koje je predložila Vlada FBiH. Riječ je o Zakonu o radu koji je naknadno usvojen te o Zakonu o državnoj službi.

Deset mjeseci od predaje aplikacije za kandidatski status, BiH je 9. decembra zvanično dobila Upitnik Evropske komisije, što je preduslov za stjecanje kandidatskog statusa za ulazak u Evropsku uniju. Našoj zemlji dostavljena su 3.242 pitanja na koja vlasti planiraju odgovoriti u roku od šest mjeseci.

Koalicioni partneri održali su do sada skoro dvadeset kriznih sastanaka, a na svakom od njih dogovorili su da će koalicija profunkcionisati te da će ubrzano početi reforme u BiH.

Više o temama koje su obilježile bh. politiku u 2015. godini možete pročitati ovdje.