Bh. pravo i hrvatska sujeta: Pet pitanja koja opterećuju odnose dvije države
BiH i Hrvatska dijele oko 1.000 kilometara zajedničke granice. Prije 18 godina potpisan je i prvi ugovor o državnoj granici, koji ni BiH ni Hrvatska nisu ratificirale. Sporazum se primjenjuje, ali povremeno na površinu iskaču problemi koji i jedne i druge podsjete da određeni dio granice između BiH i Hrvatske nije uređen i da postoje obostrani zahtjevi.
Morska granica i Pelješki most
Najsvježiji primjer je neutvrđena granica na moru i inicijativa Hrvatske da gradi Pelješki most. BiH smatra da će biti oštećena pri slobodnom izlazu na otvoreno more izgradnjom Pelješkog mosta, dok Hrvatska strana tvrdi suprotno, podjećajući na neke ranije pregovore i obećanja.
Član Predsjedništva BiH nedavno je izjavio da BiH nikako ne može pristati na izgradnju Pelješkog mosta, dok se ne utvrdi morska granica, naglašavajući da BiH mora štititi svoje interese. Državni parlament BiH tek treba da razmatra to pitanje, iako je u samoj najavi jasno da to neće ići tako jednostavno, jer ministri iz HDZ-a BiH smatraju da Hrvatska ima pravo graditi most, koji će i Evropsk aunija finansirati s iznosom većim od 340 miliona eura.
Odlagalište nuklearnog otpada u Trgovskoj gori
Drugo pitanje koje stihijski opterećuje odnose dvije susjedne zemlje je i plan Hrvatske da u Trgovskoj gori, nedaleko od granice s BiH odlaže nuklearni otpad. BiH se oštro suprostavila toj nakani, a naročito oko 200.000 stanovnika u Unsko-sanskom kantonu, dok Hrvatska ne bude garantovala da će odlagalište biti bezbjedno za zdravlje stanovnika, ali i njihovo zemljište.
Imovina BiH u Hrvatskoj
Treće otvoreno pitanje je povrat imovine BiH u Hrvatskoj. Pravobranilaštvo BiH više od deset godina vodi pravnu bitku na sudovima u Republici Hrvatskoj za uknjižbu prava vlasništva na objektima koji su pripali BiH, ali bez uspjeha. Istovremeno, u Republici Hrvatskoj propada imovina BiH vrijedna na desetine miliona eura.
Po Sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ, BiH je pripala vila "Aurora" Trsteno, u Dubrovniku, površine 1.138 kvadratnih metara sa zemljištem od 7.033 kvadratnih metara, vila "Erika" (Bosanka), također u Dubrovniku površine 130 kvadratnih metara i zemljištem od 796 kvadratnih metara.
Kao imovina BiH treba biti upisan i hotel "Vis II" na Lapadu, također u Dubrovniku površine 968 kvadratnih metara, sa pripadajućim zemljištem od 9.041 kvadratnih metara.
BiH od imovine na području Dubrovnika potražuje i zemljište površine 745 kvadratnih metara u naselju Gruž, kao i zemljište u Srebrenom u neposrednoj blizini tog hrvatskog grada površine 1.980 kvadratnih metara, te bolnice u Cavtatu: objekat i zemljište površine 5.000 kvadratnih metara.
Među imovinom koja je u vlasništvu BiH na teritoriji Hrvatske nalazi se i kuća i zemljište u Omišu površine 1.064 kvadratnih metara.
Izetbegović je u posljednjem intervjuu za Klix.ba kazao da će Hrvatska svoje dobrosusjedske odnose pokazati kada 22 godine nakon završetka rata konačno vrati objekte koji su vlasništvo Bosne i Hercegovine.
Korištenje vode iz Buškog jezera
Četvrto otvoreno pitanje je i korištenje vode iz Buškog jezera, a BiH zauzvrat ne naplaćuje nikakvu naknadu. Buško jezero najveće je vještačko jezero u Evropi i cijelo se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. Hidroelektrana Orlovac, koja je izgrađena sedamdesetih godina, nalazi se u susjednoj Hrvatskoj i za proizvodnju električne energije koristi vodu Buškog jezera. Korištenje vode iz Buškog jezera nije regulisano međudržavnim sporazumom dviju susjednih država, već se provodi po rješenjima bivše SR Bosne i Hercegovine, kao i tzv. Herceg-Bosne iz 1996. godine.
Treba istaći da ovo pitanje nije ni stavljano na dnevni red Vijeća ministara i Vlade Hrvatske na posljednjojzajedničkoj sjednici.
Haška šestorka
I peto otvoreno pitanje koje je uteg na odnose između BiH i Hrvatske i koje bi naročito aktuelno moglo biti najesen ove godine je drugostepena presuda Jadranku Prliću i ostalim optuženicima I nekadašnjim čelnicima Herceg-Bosne, kojima se sudi u Hagu.
Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nekadašnji politički i vojni lideri takozvane Herceg-Bosne - proglašeni su krivim za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja i ubijanja Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.
Bivšem predsjedniku Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranku Prliću haški suci su dodijelili 25 godina zatvora, ministru obrane Bruni Stojiću 20 godina, dvojici načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću i Slobodanu Praljku također svakom po 20 godina, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću 16 godina te predstojniku Odjela za zatočene Berislavu Pušiću 10 godina zatvora.
Proglašeni su krivim zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čiji je cilj bio da se politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova BiH koji su proglašeni Herceg-Bosnom, te da se ta područja pripoje državi Hrvatskoj, ili da se proglase državom unutar BiH (po uzoru na Republiku Srpsku).
Odnos zvaničnog Zagreba prema tom procesu i dugo iščekivanoj drugostepenoj presudi u mnogome će odrediti buduće odnose BiH i Hrvatske.
Posebno je pitanje sve učestalijeg pritiska, naročito hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja neumorno tvrdi da je BiH leglo ekstremnih terorista, i povratnika sa stranih ratišta, što su u više navrata oštro demantovali bh. zvaničnici.
Fikret Prevljak po povratku iz Turske zadržan na Aerodromu Sarajevo, čekaju se upute Tužilaštva BiH
