Bh. pravosuđe u začaranom krugu: Kako vratiti povjerenje građana kada sudijama politika "veže ruke"?
Određeni nedostaci u djelovanju pravosuđa u Bosni i Hercegovini odavno su utvrđeni, a povjerenje javnosti u velikoj mjeri je narušeno.
Prilično sporo rješavanje predmeta te uplitanje politike u rad pravosudnih institucija - glas je koji se čuje u javnosti. Uzmemo li u obzir način djelovanja bh. politika, onda nas i ne treba čuditi što građani imaju sve manje povjerenja u pravosuđe.
Nedovoljna efikasnost i transparentnost u radu
Nedovoljna efikasnost i transparentnost u radu stavke su koje se moraju mijenjati na putu reformi, uz pooštravanje kaznene politike kako bi povjerenje javnosti u ovaj izuzetno kompleksan sistem bilo na znatno većem nivou.
Predsjednik Regionalne advokatske komore Damir Alić ističe da su advokati jednako razočarani kao i građani jer je njihov cilj prije svega zaštita prava klijenata. U svemu tome, kako kaže on, kao problem se nameće i nedostatak sudija, kao i onih koji se nalaze u statusu "dodatnog sudije".
"Mi imamo izuzetno veliki broj dodatnih sudija i oni su u takvom vakuum statusu u kojem ne mogu adekvatno raditi, a sve to traje po pet, šest ili deset godina. Svi skupa možemo nešto uraditi po tom pitanju, ali to primarno mora biti Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Ono je nosilac, organizator i regulatorno tijelo koje mora nešto učiniti na efikasnosti rada pravosuđa, kao i na vraćanju povjerenja javnosti u njegov integritet", kaže nam Alić.
Stručnjaci iz oblasti pravosuđa koji su direktno involvirani u njegov rad, otvoreno kažu da građani s pravom kritikuju određene nedostake, uz naglasak da se veoma često nema u vidu jedan širi kontekst u kojem djeluje ovaj izuzetno kompleksan sistem, satkan od četiri podsistema.
"Također, u obzir se ne uzima ni način finansiranja pravosuđa koje se vrši iz 14 različitih izvora, kao ni procesnih te materijalnih zakona, koji nisu uvijek na odgovarajućem nivou jednog efikasnog i kvalitetnog pravosudnog sistema. Na kraju dolazimo i do samih sudija, odnosno njihovog integriteta i svega onoga što se najčešće spočitava pravosudnoj zajednici", ističe Svjetlana Milišić - Veličkovski, članica Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) za Bosnu i Hercegovinu.
Imajući u vidu percepciju javnosti o bh. pravosuđu, ono što prije svega pravosudne instutucije moraju učiniti je pokazivanje veće doze aktivizma, proaktivnosti te otvorenosti prema javnosti. S ovim je suglasan i predsjednik Općinskog suda u Tuzli Muhamed Tulumović.
Uz veći broj sudija potrebna i rigoroznija kaznena politika
"Na efikasnijem rješavanju predmeta svakako moramo raditi, ali za to moramo imati adekvatne resurse. Naime, brojne pravosudne institucije u BiH se suočavaju s problemom nedovoljnih ljudskih resursa, odnsono administrativnog i sudijskog osoblja. Općinski sud u Tuzli prema sistematizaciji ima nepopunjenih 70 radnih mjesta. Tu se mora raditi na popunjavanju te ćemo i na takav način ubrzati rješavanje predmeta. Ključ je efikasnost, transparentnost i naravno ono što je gorući problem - kaznena politika. Ona se mora mijenjati u pravcu pooštravanja i mislim da građani opravdano nisu zadovoljni te je potrebno napraviti određen iskorake", smatra Tulumović.
Kada je riječ o povećanju broja sudija i tužilaca koji su glavna karika pravosudnog sistema, odluku donosi VSTV BiH, kojem su zbog politike u ovom trenutku ruke svezane. Naime, naša država nalazi se na pragu svojevrsne blokade cjelokupnog pravosuđa u BiH, s obzirom da nije moguće imenovati nove sudije i tužioce.
Oni se ne mogu imenovati zbog izmjena Zakona o VSTV-u. Dok je politika koja ga je donosila navodila da je on kvalitetno rješenje, struka se sa time nije složila. Član VSTV-a BiH Srđan Forca i lično je uočio da u samom zakonu postoje određene nejasnoće, koje izvjesno nisu u funkciji unapređenja rada pravosuđa.
"Izmjene zakona su objavljene i one stupaju na snagu u decembru ove godine. Trenutno se radi na prijedlogu novog zakona, a članovi VSTV-a BiH, skupa sa svim nadležnim tijelima će učiniti sve kako bi praktično dali prijedloge na osnovu mišljenja profesionalne zajednice", navodi Forca.
Inače, nosioci pravosudnih funkcija su do marta iduće godine u dužnosti popuniti imovinske kartone. Izmijenjeni zakon predviđa formiranje Odjela za izvještavanje koji bi trebalo da sprovede te aktivnosti, međutim, to se ne može desiti do datuma kada stupa na snagu novi zakon.
"Kada je riječ o blokadi imenovanja novih sudija i tužioca, mišljenja sam da bi imenovanja trebalo nastaviti, a svi oni koji stupe na dužnost da se upozore da su dužni prijaviti svoju imovinu koju imaju te naznačiti da će prilikom uspostavljanja odjeljenja podaci biti detaljno razmotreni, analizirani i provjereni", mišljenja je Forca.
Ovog četvrtka se obilježava Evropski dan pravde pod geslom "Transparentno i efikasno pravosuđe u službi građana". Ovaj događaj u Općinskom sudu u Tuzli proširen je i na petak, a prisustvuju mu predstavnici relevantnih institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predstavnici pravosudnih institucija, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti te međunarodnih institucija, organizacija civilnog društva i medija.
Cilj je pokazati otvorenost prema građanima i poslušati njihove sugestije, ali i sa stručnog aspekta razmatrati mogućnosti unapređenja rada bh. pravsouđa koje je na prilično niskim granama.
