Bh. skloništa pretvorena u arhive, piljare, diskoteke i kontejnere mogu zaštititi 430.000 ljudi
Skloništa se prema Uredbi Federacije Bosne i Hercegovine grade kao samostalni objekti ili kao dijelovi određenih građevinskih objekata, a stepen zaštite se osigurava njihgovom zaštitnom osobinom, veličinom i vremenom mogućeg neprekidnog boravka.
Pod zaštitnim osobinama se podrazumijeva otpornost na dejstva koja skloništa mogu izdržati, a prvenstveno se misli na mehaničko dejstvo (veličina nadtlaka zračnog udara vala eksplozije) i težinu urušenog materijala, radijacijsko dejstvo s jačinom i intenzitetom radijacijskog zračenja, toplotno dejstvo te hemijsko-biološko dejstvo.
Shodno tome, skloništa se dijele na osnovna i dopunska skloništa. Razlika se ogleda u tome što dopunska imaju obim zaštite od 50 kPa nadtlaka te funkcionalno uređene prostorije za 24-satni neprekidni boravak do 50 ljudi, dok s druge strane osnovna skloništa imaju obim zaštite od 50 do 100 kPa nadtlaka i funkcionalno izgrađene prostorije opremljene za sedmodnevni neprekidni boravak do 300 ljudi i više.
Prema uredbi, osnovna skloništa se izgrađuju u objektima kao što su zdravstvene ustanove s više od 50 ležaja, vaspitno-obrazovne ustanove (redovno obrazovanje za više od 100 učenika), javno-telekomunikacijski centri, željezničke i autobuske stanice, hoteli i druge ustanove (muzeji, galerije, arhivi i biblioteke).
Skloništa pretvorena u arhive, piljare, diskoteke i kontejnere
Kao i sve, tako su i skloništa te upravljanje njima podijeljeni na entitete, kantone i općine. Prema informacijama Federalne uprave civilne zaštite, od 79 općina u FBiH samo 56 ih je poslalo podatke za broj skloništa i zaklona kojim raspolažu te je prema dobivenim podacima od kantonalnih i općinskih službi civilne zaštite ustanovljeno da na prostoru FBiH postoje 55.932 skloništa i zaklona, od čega je 14.313 tehnički ispravnih za siguran smještaj 395.396 ljudi.
U FBiH je od 203 javna skloništa osnovne zaštite tehnički ispravno deset, dok ostalih skloništa osnovne zaštite ima 1.839, od čega su tehnički ispravna 274.
Skloništa dopunske zaštite koja se nalaze u stambenim i individualnim objektima ima 23.916 (tehnički ispravnih 6.403), dok je u prirodnim/vještačkim objektima smješteno 1.469 skloništa, a samo su četiri ispravna.
"Određene općine na području Federacije BiH su svojom procjenom ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća naveli opasnosti za koje je predviđena mjera zaštite i spašavanja - sklanjanje ljudi i materijalnih dobara. Tako je vidljivo da je u sedam kantona Federacije BiH više od pola općina/gradova u svojim procjenama ugroženosti navelo opasnosti za koje je predviđena mjera sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, a prema podacima iz tabele 1, od 42 takve općine (kolona 2), 29 općina (kolona 3) je u dokumentima prostornog uređenja iskazalo potrebu za izgradnju skloništa", kazali su za Klix.ba iz Federalne uprave civilne zaštite.
Prema informacijama Uprave civilne zaštite Republike Srpske, na području ovog entiteta nalazi se 100 skloništa ili prostora koji se mogu koristiti kao skloništa. Najviše ih se nalazi u Doboju, čak 19 koji su namijenjeni kao skloništa ili se mogu koristiti kao skloništa u slučaju određenih nepogoda.
Skloništa ne postoje u Han Pijesku, Sokocu, Istočnom Starom Gradu i Trnovu. S druge strane Zvornik, Srebrenica, Pale, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Kalinovik, Rogatica, Rudo, Višegrad, Novo Goražde, Čajniče, Teslić, Banja Luka, Doboj, Gradiška, Kneževo, Kotor Varoš, Mrkonjić Grad, Prijedor i Čelinac imaju jedno ili više skloništa ili prostora koji se mogu koristiti kao skloništa.
Navedenih 100 skloništa dostatno je za smještaj blizu 36.000 ljudi.
Međutim, većina ih je, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine tako i u Republici Srpskoj, nakon rata izgubilo svoju svrhu te su prenamijenjena za brojne druge djelatnosti. Neka su čak i privatizovana, u nekim skloništima su otvorene fabrike, a pojedina su pretvorena u sportske klubove, prodavnice, arhive gradskih uprava ili biblioteka, pa čak i kontejnere stambenih zgrada.
Sve je ovo urađeno kako bi se skloništa "održala" i bila funkcionalna u slučaju nekih dešavanja. Kako je za Klix.ba potvrđeno iz uprava civilnih zaštita, održavanje skloništa godinama nakon rata iziskuje velika finansijska sredstva, dok se izdavanjem u druge svrhe njihovo stanje održava, ali i ne gubi svrha.
Većina bh. gradova ima javne sirene za uzbunu, ali Zenica godinama nema
S druge strane, osim skloništa na području Federacije BiH, u velikom dijelu gradova u funkciji nisu ni sirene za uzbunjivanje i postupanje građana u slučaju opasnosti, dok se u Republici Srpskoj one redovno održavaju svaki mjesec s probnim radom tačno u podne.
Sirene za uzbunu postoje u Sarajevu, Mostaru, Čelincu, Tuzli, Konjicu, Visokom, Kaknju, Bihaću, Doboju i drugim većim bh. gradovima, ali ne postoje naprimjer u Zenici. Posljednja zračna sirena za uzbunu u Zenici, osim ručnih koje se koriste u određenim situacijama, bila je smještena u velikom parku u centru grada. Međutim, iz Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK su nam kazali kako nije u funkciji od rata.
S druge strane, iz Općinske službe civilne zaštite Grada Zenica su nam kazali da su i prošle godine bili na putu nabavke sirene, ali da se nadaju da će naredne godine ona biti kupljena i biti u funkciji. Slična situacija je i u većini bh. gradova gdje umjesto javnih - zračnih, postoje ručne sirene.
Stručnjaci savjetuju da mjesta u kojima ne postoje skloništa u slučaju opasnosti za zaklone i skloništa mogu koristiti i podrumske prostorije te podzemne garaže, ovisno o kakvoj se opasnosti radi, ali su složni da je na ovom planu potrebno raditi mnogo više. Primjer toga je rekonstrukcija skloništa i izgradnja novih u pojedinim općinama u Federaciji BiH, ali i gradovima Republike Srpske koji su izrazili potrebu za zaštitu svojih stanovnika.
Bajraktarević u transferu vrijednom šest miliona eura napušta MLS ligu i odlazi u Evropu
