Bh. vlasti deklarativno prizivaju usvajanje doživotne kazne zatvora, advokati se protive
Najbrutalnija krivična djela u Bosni i Hercegovini, koja uglavnom završavaju bez sudskog epiloga, navode uplašenu javnost da, kao svojevrsnu slamku spasa, priziva usvajanje doživotne kazne zatvora. Predstavnici izvršne, zakonodavne i sudske vlasti nemaju ništa protiv, mada konkretne pomake nisu pravili.
Advokati, s druge strane, upozoravaju da su intencije uvođenja doživotne kazne zatvora proizvod emocija a ne stručne analize i stvarnih potreba.
Proizvod emocija a ne potreba
Advokat Milan D. Petković iz Banje Luke objašnjava za Klix.ba da je Srbija, prilikom uvođenja doživotne kazne zatvora, napravila jedan ustupak uvođenjem uslovnog otpusta nakon 27 godina izdržane kazne zatvora.
"Predviđa se ipak vrsta rehabilitacije da počinilac krivičnog djela ima razlog da se dobro vlada prilikom izdržavanja i da bude otpušten uslovno. Srbija je našla kompromisno rješenje", kazao je Petković.
Navodi kako se protivi uvođenju doživotne kazne zatvora budući da nije vršena nikakva analiza da li je potrebno uvoditi takvu kaznu zatvora ili ne.
"Uvođenje doživotne kazne zatvora se u BiH koristi u dnevno-političke svrhe i proizvod je emocije a ne proizvod jedne detaljne analize. Ne znamo šta bi nam to donijelo kao posljedice", kazao je Petković.
Napominje da je ranijim analizama ustanovljeno da zaprijećene kazne ne utječu na moguće počinioce krivičnih djela da ta djela ne čine.
"Država treba da radi na prevenciji vršenja krivičnih djela i za državu je mnogo lakše da se vrši odmazda u vidu visoko zaprijećene kazne, nego da se na neki način vrši prevencija da se ta djela ne čine", istakao je Petković.
Dodao je da političari, koji zagovaraju uvođenje doživotne kazne zatvora, pribjegavaju jednom lakšem metodu - visoko zaprijećenim kaznama a ne prevencijom.
"Preporuke Evropske i Venecijanske komisije bile su, prilikom reformi 2003. godine, da se doživotne kazne zatvora ne uvode, odnosno da se ne propisuju u tadašnjim izmjenama Krivičnog zakona", rekao je Petković
Prema njegovim riječima, prevencija se može postići kaznom dugotrajnog zatvora, ali da primjenu treba prepustiti sudovima.
"Kada sud utvrdi počinioce najtežih krivičnih djela siguran sam da će im izreći adekvatnu kaznu. Ne možemo se žaliti da je kaznena politika blaga, to govorim iz iskustva. Problem su djela bez sudskog epiloga", zaključio je Petković.
Dva entiteta, doživotna nikom ne smeta
Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara, pravnik po struci, objašnjava da je pravo u Federaciji BiH mješavina anglosakonskog i kontinentalnog, ali da nije isključena mogućnost da SDA podrži inicijativu doživotne kazne zatvora.
"Mi imamo kazne dugotrajnog zatvora, do 40 godina. To je standard Evropske unije, ali naravno nije isključena mogućnost da SDA kao stranka podrži usvajanje doživotne kazne zatvora. Sve zavisi od predlagača i njihovih obrazloženja, ali i od zakonodavca", kazao je Čampara za Klix.ba.
Napominje da bi u Bosni i Hercegovini bilo kompleksno usvajati doživotnu kaznu zatvora, budući da bi se trebalo krenuti od državnog nivoa.
"Logika bi bila na državnom nivou usvojiti izmjene pa dalje spuštati prema entitetima i Distriktu Brčko. Tako je kada je riječ o svim zakonima iz krivično-pravne oblasti, i Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku i Zakona o izvršenju krivičnih sankcija", zaključio je Čampara.
Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović kazao je za Klix.ba da je Krivični zakonik donesen 2017. godine i da su tada pooštrili kaznenu politiku.
"Za posebna djela imamo predviđenu kaznu do 45 godina zatvora. Ovo što je usvojeno u Srbiji poslužit će nama za pripreme za izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS-a. One su programom rada predviđene za ovu godinu", otkrio je Kasipović.
Naveo je kako vjeruje da će se, nakon stručnih konsultacija, neka od rješenja naći u tekstu Krivičnog zakonika RS za daljnje pooštravanje sankcija za posebna djela i teže oblike kvalifikovanih djela.
"Ne isključujem mogućnost uvođenja doživotne kazne zatvora, a treba je konsultovati u pogledu ustavnih mogućnosti. Zbog toga kažem da to treba biti predmet ozbiljnih analiza u Ministarstvu pravde i radnoj grupi koja će raditi na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika", zaključio je ministar Kasipović.
