BHANSA: U najuži krug za kontrolore leta prošlo manje od šest posto prijavljenih
Još 2014. godine raspisan je konkurs za stipendiranje i stručno osposobljavanje kandidata za kontrolore zračnog saobraćaja, koji je raspisala BHANSA za Mostar, Sarajevo, Tuzlu i Banju Luku.
Kako su mediji tada pisali, riječ je o poslu koji će biti jedan od najplaćenijih u BiH. S obzirom na to da ni nakon tri godine nisu poznati rezultati konkursa, kontaktirali smo BHANSA-u iz koje nam je rečeno da se konkurs trenutno nalazi u finalnoj fazi i da će biti okončan po završetku postupka javne nabave usluga stručnog osposobljavanja kontrolora zračnog saobraćaja, odnosno odmah po sklapanju ugovora s izabranim ponuđačem.
"Školovanje kontrolora zračnog prometa je veoma specifično i provodi se u posebnim, certificiranim trening centrima u inozemstvu. Procedura samog konkursa provodi se uporedo s izborom trening organizacije u kojoj će se provoditi školovanje", rekli su nam iz BHANSA-e.
Dodaju da zbog velikog broja kandidata, ograničenih kapaciteta trening centara, specifičnih potreba za OJT (obuka na radnom mjestu) obukom kod drugih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, što ima posebne implikacije na sigurnost zračnog saobraćaja, sam proces organizacije školovanja traje duže nego što je uobičajeno, što se odrazilo na izbor i selekciju kandidata.
"Nakon dugotrajnih testiranja koja su provođena u više zahtjevnih faza, u najuži krug je ušlo nešto manje od šest posto od ukupno 2.300 prijavljenih kandidata", kazali su iz BHANSA-e.
Kontrolori letenja su odgovorni za sigurno, redovno i efikasno odvijanje zračnog saobraćaja u svojoj zoni odgovornosti, zračnom prostoru ili aerodromu.
Oni prate sve faze jednog leta, od pokretanja motora, vožnje, do piste, polijetanja, penjanja, leta, snižavanja, sve do slijetanja na željeni aerodrom te vožnje do konačne parking pozicije.
U svim tim fazama leta, kontrolor je dužan osigurati i konstantno održavati lateralnu ili vertikalnu separaciju između aviona, aviona i vozila (na tlu) te prosljeđivati potrebne informacije ukoliko njima raspolaže (meteorološke, informacije o ostalom saobraćaju, informacije o aerodromima i sl.), uvijek imajući u vidu prvo sigurnost, a tek onda redovitost i efikasnost.
U širem smislu to su instrukcije pilotima o potrebi uzdizanja, spuštanja, skretanja ili ubrzanja aviona. Kontrolori zračnog saobraćaja prate napredak pilota na ruti na kojoj leti, koristeći pritom najnoviju radarsku i softversku tehnologiju.
Iako avioni obično lete prema unaprijed određenom rasporedu, njihovi letovi nisu isti svaki put. Kontrolori zračnog saobraćaja potrebni su upravo zbog potrebe brzih promjena u planovima leta usljed neočekivanih događaja, kao što su pogoršane vremenske prilike, nepredviđen saobraćaj ili pak različite vanredne situacije.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
