Iz BHRT-a ističu da će se naći pred kolapsom zbog ugroženih osnovnih programskih funkcija i misija ukoliko se po hitnoj proceduri ne usvoji i operacionalizira novi model naplate osnovnog prihoda, odnosno RTV takse.
Direktor BHRT-a Muhamed Bakarević kazao je da su spremni boriti se za opstanak BHRT-a i svih javnih servisa iako odluku o opstanku ne određuje BHRT i 950 zaposlenih radnika nego ljudi koji sjede u državnom Parlamentu i koji su osnivači, ali i političke stranke koje treba da podrže ono što BHRT predlaže.
"Osnovni problem u funkcionisanju je činjenica da RTV taksa na način na koji se sada prikuplja je u strahovitom padu. Činjenica je da je u prva četiri mjeseca RTV taksa pala za 600 hiljada maraka u odnosu na isti period prošle godine. To je temeljni prihod koji mi ne možemo kompenzirati ni na koji način“, kazao je Bakarević.
On dodaje da BHRT više nema prostora za smanjivanje troškova, a da to ne utječe na osnovne funkcije jer su u BHRT-u smanjeni i troškovi programa i troškovi dnevnica, kao i svi ostali troškova.
Željko Bajić, predsjednik Sindikalne organizacije BHRT-a kazao je da je ponudio svoju saradnju, te da očekuju saradnju menadžmenta.
"Rekao bih da je potekla inicijativa da zatražimo od parlamentaraca da se pozabave nama i da oforme ad hoc komisiju koja bi se pozabavila našom budućnošću. Disanje na škrge do kraja godine nije dovoljno za ljude koji rade ovdje. Spremni smo ponuditi saradnju i parlamentarcima“, kazao je Bajić.
Dodao je da je sređivanje situacije u javnim servisima obaveza BiH prema Evropskoj uniji, te da su mu evropski parlamentarci rekli da je to uslov koji je najlakše ispuniti.
Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a istakao je da ako ne dođe do ispunjenja zahtjeva da 950 radnika BHRT-a uskoro neće moći svojoj djeci donijeti hranu na sto.
"Do sada nismo u javnosti izlazili sa svojim problemima jer smo smatrali da je bitnije da se govori o problemima radnika Aide, Krivaje, Žitoprometa i slično, a koji nisu mjesecima dobijali svoje plate. Mi svi ovdje smo primorani zatražiti podršku građana jer u pitanju je naš opstanak. Dva naša zahtjeva su: zahtjev Odboru RTV sistema da se realizuje Odluka o naplati RTV takse putem računa za struju i zahtjev Parlamentu da oformi ad hoc komisiju za izmjenu Zakona o javnom RTV servisu i sistemu“, kazao je Smital.
Podsjećamo, Odbor sistema je na prethodnoj sjedinici usvojio novi model naplate RTV takse i ostalo je da se ta odluka implementira i da se krene u pregovore sa političkim predstavnicima koji kontrolišu rad Elektroprivreda s ciljem pravljenja komercijalnih ugovora.
"Kroz ovaj materijal, koji će se naći na sjednici parlamentarne komisije danas, smo pokušali dati odgovore i ukazati na probleme BHRT-a. Ne bježeći od činjenice da i mi sami imamo problema, ali rješenja tih problema nema bez dovoljnog prihoda“, kazao je Bakarević.
Iz BHRT-a ističu da je 17. juni finalni rok za digitalizaciju, a da su vlastitim finansijskim sredstvima završili prvu fazu digitalizacije, te da imaju još dvije koji iziskuje dodatna finansijska sredstva.
"Digitalizacije je problem koji se nije do sada rješavao. Digitalizacija emisionih sistema je u nadležnosti ministarstva za saobraćaj i komunikacije na nivou države. U okviru projekta koji je usvojen nabavljena je oprema za prvu fazu koja obuhvata digitalno emitovanje sa emisije Banja Luke, Sarajeva i Mostara. Ta oprema je instalirana u Mostaru i Sarajevu, dok ono što treba da bude montirano u Banjoj Luci stoji u skladištima BHRT-a i čeka da se montira. Nije do nas, mi smo sve uradili kako bi se taj važan projekat za ovu državu realizovao. Nadležno ministarstvo mora preuzeti određene korake i reći hoće li završiti ovaj posao ili neće, mi smo svoje uradili“, rekao je Bakarević.
Što se tiče unutrašnje digitalizacije, ističu da je BHRT uzeo komercijalni kredit od četiri miliona čime su stvorili preduslove za digitalno emitovanje.
"Ono što će se desiti 17-og prema nekim procjenama jeste da će se nastaviti emitovanje u analognom signalu, da će to najvjerovatnije izazvati smetnje kod susjednih država koje će putem svojih regulatora uptiti primjedbe našem regulatoru koji će nakon toga izdati naloge da se prestane emitovanje sa nekih pozicija koje smetaju nekim državama“, kazao je Bakarević, te doda da je implementacije ovog što BHRT trenutno ima izvodivo u sljedeća dva mjeseca.
Prema važećoj zakonskoj legislativi sistem javnog emitiranje u BiH čine RTV RS, RTV FBiH i BHRT.
''Mi smo zarobljenik situacije u kojoj se ne implementira zakon donesen 2005. godine, a niko ne radi na tome da se taj zakon osvježi i da se napravi rješenje koje je prihvatljivo. Svi pričaju o tome kako se ne formira korporacija, kako se zakon ne primjenjuje, ali rješenje ovog pitanja nije u našoj nadležnosti. Mi insistiramo da Parlament formira ad hoc komisiju koja će se pozabaviti ovim pitanjem i naći racionalna rješenje za sve aktere u kojim će se televizije baviti televizijskim programima, a ne baviti se popravljanjem krovova, održavanjem stanja kakvo je zatečeno poslije rata i da nismo u mogućnosti napraviti korak naprijed", zaključio je Bakarević.
On je medijima saopćio da od ukupno 950 radnika BHRT-a samo je 220 je novinara dok su sve ostalo ljudi koji servisiraju program.
