BiH daleko ispod evropskog prosjeka za 5G mrežu: Koji operater je najistaknutiji u probnom radu
Navodi se da je Zakon o komunikacijama Bosne i Hercegovine na mnogo načina zastario.
Ispod evropskog prosjeka, prekasno uvedena i 4G mreža
U širem regulatornom kontekstu, BiH je postigla 90,0 na ITU ICT Regulatory Tracker ljestvici za 2022. godinu, za jedan bod više nego u tabeli za 2021. godinu.
BiH ima ocjenu od 40,74 u mjerilu 5G u 2021. godini, što je daleko ispod posljednjeg evropskog prosjeka od 69,88 u 2020. godini.
Istaknuto je nekoliko mjera koje govore o jačanju konkurentnosti ICT sektora i ulaganju u 5G, među kojima je izdvojena izgradnja širokopojasnih mreža koje će omogućiti brži prijenos i pružanje novih usluga i stimulisanje primjene širokopojasnih bežičnih pristupnih mreža u ruralnim područjima radi smanjenja digitalnog jaza među stanovništvom.
Glavni igrači u polju telekomunikacija
Međutim, proces komercijalizacije uglavnom je fokusiran na 4G pokrivenost i malo je javno dostupnih informacija o protokolima za dodjelu spektra 5G. Ovo je dijelom uzrokovano činjenicom da je BiH prekasno pokrenula uvođenje 4G u odnosu na svoje evropske kolege. Zauzvrat, odgađa komercijalno uvođenje 5G.
Glavni igrači u oblasti telekomunikacija izjavili su da su u procesu izrade planova za uvođenje. Iz BH Telecoma tvrde da su usvojili strategiju za implementaciju 5G još 2017. godine. Na osnovu najnovijih dostupnih informacija, također su podijelili da su njihova ulaganja u 4G i 5G u 2019. godini bila veća nego u bilo kojem trenutku prethodne tri godine.
Kompanija je naznačila da su sredstva otišla na obnovu infrastrukture, što povećava vjerovatnoću da se kompanija sprema za pretkomercijalna testiranja 5G tehnologije. BH Telecom je bio najglasniji u probnom radu sa 5G tehnologijama. Kompanija je naznačila da planiraju proširiti 5G na ruralna područia s nedostatkom usluga.
Podsjećamo, kad je riječ o 5G mreži u BiH, novi direktor BH Telecoma Amel Kovačević za Klix.ba je ranije govorio o ovoj temi te naglasio okvirne datume koji se tiču rada na uspostavljanju 5G mreže.
"Spominje se da će RAK ponuditi licencu za 5G krajem 2026. godine. Ako se to desi, BH Telecom će sigurno biti kandidat za uzimanje licence, jer je to naša osnovna djelatnost. Ne zavisi od nas da li će se to desiti krajem 2026. godine, već to zavisi od drugih okolnosti i tržišta na kojem se nalazimo. Činjenica je da smo mi kasno počeli koristiti 4G mrežu i da je još uvijek nismo monetizirali, ubrali sve plodove koje 4G mreža nudi. Bh. privreda, koja bi bila potencijalni korisnik 5G mreže, još uvijek nije na željenom nivou", rekao je Kovačević.
Pristup 3G mreži blizu evropskog prosjeka
Također, brojke koje je sastavila ITU pokazuju i da se procenat pojedinaca i domaćinstava koji koriste internet kreće od 75 posto, što je ponovo niže od evropskog prosjeka od 86,8 posto.
U izvještaju se navodi i da, iako ima minimalnih informacija o 4G pokrivenosti, procjenjuje se da 97 posto stanovništva ima pristup 3G mrežama, blizu evropskog prosjeka od 99 posto. Konačno, postoje 24 pretplate na širokopojasne veze na 100 stanovnika, što je ispod evropskog prosjeka od 35 pretplata.
Dobavljači ograničavaju realnu tržišnu konkurenciju
Kad se posmatra konkurencija na tržištu mobilne telefonije, tri dobavljača imaju istaknutu ulogu na domaćem tržištu. BH Telecom, čiji je rad sjedište u Federaciji, najveći je provajder. HT Eronet, koji je fokusiran na tržište u Federaciji, parira BH Telecomu, koji se također fokusirao na tržište Federacije. Treći operater m:tel (MTEL, Telekom Srpska) posjeduje značajan udio na tržištu Republike Srpske.
Iako su sva tri operatera prisutna na cijelom tržištu u Bosni i Hercegovini i na formalan način se uspostavlja konkurentnost, svi se fokusiraju na određene regije u zemlji, gdje svaki od njih ograničavajući realnu tržišnu konkurenciju.
Na međunarodnom planu BiH 110. od 182. države
Prema ITU Globalnom indeksu kibernetičke sigurnosti za 2021. godinu, Bosna i Hercegovina je na 43. mjestu od 46 država u regionu Evrope sa ukupnom ocjenom 29,44. Posmatrajući period od 2017. do 2020. godine, zemlja ima značajno niže rezultate od evropskog prosjeka, a na međunarodnom planu je 110. od 182 države.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
