BiH i Crna Gora nemaju otvorenih pitanja, ali imaju otvorene rane prošlosti
Dolaskom na vlast novih stranaka u Crnoj Gori krajem prošle godine, za koje važi epitet da su prosrpski orijentisane, koje su su s vlasti smijenile Milu Đukanovića i njegov DPS nakon skoro 30 godina.
U godinama nakon rata BiH je s Crnom Gorom riješila sva otvorena pitanja, počevši od uloge te države u stradanju bošnjačkih civila koji su u maju 1992. predati vojnicima Radovana Karadžića i koji su ubijeni. Crna Gora je pokrenula sudski postupak protiv odgovornih, ali i isplatila određenu novčanu sumu porodicama kao vid djelimične kompenzacije.
Iako je bilo određenih raprava o Sutorini, području od oko 70-ak kilometara teritorije u Crnoj Gori, koja je nekada bila u sastavu BiH i taj problem je riješen prije šest godina poptisivanjem sporazuma o granici ove dvije države. Sutorina je ostala u sastavu Crne Gore. Tako su BiH i Crna Gora prve države iz bivše Jugoslavije koje su riješile pitanje granice.
Privredna saradnja ovih država je u razvoju, a neophodno je raditi na poboljšanju putne infrastrukture.
Ipak, ono što trenutno predstavlja uteg na odnosima je odnos prema prošlosti. Sve je kulminiralo kada je Vladimir Leposavić, ministar pravde iz vladajućeg DF-a, izjavio da ne priznaje genocid u Srebrenici. Uslijedile su brojne osude, a to pitanje je prilično uzdrmalo i Vladu Crne Gore.
Ubrzo je upućena inicijativa opozicije o usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja će danas u parlamentu Crne Gore biti razmatrana. Za usvajanje rezolucije trebala bi glasati opozicija, odnosno Đukanovićev DPS i ostale stranke opozicije, ali i nekoliko zastupnika iz vladajuće većine.
Crna Gora je još 2009. usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije EP o Srebrenici, kojom se osuđuje zločin u tom gradu, ali se nigdje ne spominje genocid niti kažnjavanje negiranja genocida.
Ipak, danas je na stolu sasvim drugi tekst. U Prijedlogu rezolucije najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici, potvrđuje da je stradalo 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti i zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenja genocida. Osim toga, 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida, naglašava se rješenost države Crne Gore da afirmiše vrijednosti mira i stabilnosti i poziva nadležne institucije na procesuiranje optuženih za genocid u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
[TWITTER]1396724847561031682[/TWITTER]
Da li će današnja odluka parlamenta Crne Gore promijeniti i tu paradigmu ili i dalje izbjegavati suočavanje s tim pitanjem znat će se vrlo brzo. A indikativno je i da premijer Krivokapić danas boravi u službenoj posjeti Sarajevu.
