BiH i ovu godinu započela padom nataliteta: Ekonomska i politička situacija glavni uzrok nerađanja
Kada pogledate zvanične statističke podatke Federalnog zavoda za statistiku vidjet ćete da je u januaru ove godine više umrlih nego rođenih u svim kantonima. Ista situacija je i u Republici Srpskoj, gdje su demografi još ranije upozorili kako je ovaj bh. entitet ušao u depopulaciju 2002. godine. Najveća razlika između nataliteta i mortaliteta desila se 2015. godine, kada je umrlo 5.700 osoba više nego što je rođeno beba, pokazuje zvanična statistika.
U školskoj godini 2016/2017. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske saopćilo je da nijedan učenik nije upisan u 53 područna odjeljenja, dok je u 93 odjeljenja upisan po jedan učenik, a u 73 područna odjeljenja upisana po dva učenika. Pad broja prvačića zabilježen je i u FBiH.
Situacija je alarmantna već odavno i demografi upozoravaju da BiH postaje zemlja staraca. Razloga je više. Dobna granica stupanja u brak kao i rađanja je povišena, a veliki broj mladih je napustio zemlju, što doprinosi demografskoj slici.
Lejla Aranut, PR koordinatorica Udruženja Žene ženama kazala je za Klix.ba kako u BiH postoji strah od samog stupanja u bračnu zajednicu zbog trenutne ekonomske i političke situacije. Žene su najviše zabrinute da će, ukoliko ostanu trudne, ostati bez posla, te se zbog toga i ne odlučuju u velikom broju rađati.
"Problem je ekonomska ovisnost za koju se veže mnogo faktora. Žene je strah priznati poslodavcu da su u drugom stanju da ne bi dobile otkaz ili kriju trudnoću do stadija do kojeg se ne vidi da bi što duže radile kako bi zaradile novac koji će čuvati za pelene i ostale osnovne stvari za dijete. Vrlo često se dešava da kada stupe u brak parovi promijene mjesto u kojem žive, idu u mjesta gdje je iole regulisano pitanje socijalnih primanja. Veliki broj mladih odlazi iz države, što dovodi do nemogućnosti rađanja potomstva", kazala je Arnaut.
Udruženje Žene ženama je u saradnji s drugim nevladinim organizacijama s područja FBiH pokrenulo kampanju o donošenju krovnog zakona koji će riješiti pitanje porodiljskih naknada, odnosno da u svim kantonima porodilje imaju jednake i redovne naknade, što bi znatno doprinijelo stvaranju sigurnosti kod budućih majki, a samim tim i donošenju odluke da rode.
"Intenzivno radimo na kampanji nediskriminacije porodilja. Žene doživljavaju veliki broj diskriminacija kada ostanu trudne ovisno o mjestu življenja, zaposlenja i drugih okolnosti", kazala je Arnaut.
Napredak je zabilježen u posljednjem periodu, ali to i dalje nije dovoljno. Primjer je načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević koji je preusmjerio dio novca namijenjen za organizovanje proslave Nove godine na rješavanje prioritetnijih pitanja građana poput povećanja nataliteta.
"U Višegradu je već duže vrijeme primjetan manji broj rođenja djece, a mi želimo posebnu pažnju posvetiti mladim ljudima i novorođenčadima i voditi računa da ovo bude grad mladih koji će ostati da žive na ovom području", rekao je tada Đurević.
Napredak je, prema riječima Arnaut, uočljiv i u općinama Centar i Stari Grad te u gradu Bihaću. Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić dodijelio je jednokratne pomoći porodiljama od 300 KM po osnovu rođenja prvog i drugog djeteta, 500 KM po osnovu rođenja trećeg djeteta, a 1.000 maraka po osnovu rođenja četvrtog i svakog narednog djeteta.
Općina Stari Grad povećala je u ovoj godini naknade za porodilje sa 200 KM na 300 KM za prvo i drugo dijete, dok će po 450 KM dobijati za treće i svako naredno dijete.
Bihać je izjednačio naknade porodiljama koje rade u javnom i privatnom sektoru. "Pritisak koji smo vršili svi iz nevladinog sektora putem kampanja, bilboarda, stalnih gostovanja i nastupa u javnosti, došao je do ljudi na vodećim mjestima. Stanje je bolje, ali podvlačim da još nismo zadovoljni jer je ovo sve trenutno. Potrebno je da se donese krovni zakon na nivou FBiH koji će primjenjivati svi kantoni", istakla je Arnaut.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
