Problemi bez rješenja
33

BiH i vječni problem s požarima: Nadležni poručuju da kanaderi i air tractori nisu pogodni za nas

A. B.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Civilne zaštite i vatrogasne jedinice se ovih dana bore s požarima u BiH i pored svih apela građanima da ih ne izazivaju i budu odgovorniji. U ovakvim situacijama najveći problem je nedostatak ljudskih kapaciteta, jer podaci govore da je to slučaj s gotovo svim vatrogasnim jedinicama u našoj državi.

Gotovo svake godine u jeku požara u BiH se povede ista priča. Kada dođe "pet do 12" govori se o nedostatku opreme i lošim uslovima u kojima rade vatrogasci. Milioni maraka se potroše na razne stvari, jer kada prođe "sezona" požara uglavnom se zaboravi na ključne probleme.

Prema procjenama koje je radila Evropska komisija o kapacitetima odgovora na katastrofe u BiH, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak je naveo da je na prvom mjestu bila stavka koja se odnosi na nedostatak ljudskih kapaciteta i to nekoliko hiljada vatrogasaca, ali i adekvatne opreme.

"Kada nemamo dovoljno ljudi, onda i ako imamo viška opreme ona nam ništa ne znači. Jedan čovjek mora imati ličnu zaštitnu opremu, a nakon toga je potrebno imati i specijaliziranu opremu za vrstu nesreće koja se dešava (požar, poplava, visoki snijeg, nepristupačan teren ili zdravstveni izazovi kao što je naprimjer trenutno koronavirus). To je ono što nam nedostaje, ali ako uzmemo u obzir posljednjih pet-šest godina mnogo toga je unaprijeđeno. Imamo nekoliko stotina vozila više, opreme, a i kapacitet ljudi se koliko toliko popravio. Ono što smo radili 2013. godine s požarima, danas je to znatno bolje, ali i dalje nije onaj kapacitet kakav bi trebao biti", istakao je Solak.

Postoje i pozitivni primjeri, ali potrebno je još napredovati

Ima dobrih primjera, naglasio je Solak pa spomenuo općine Konjic i Jablanicu koliko su u prethodnom periodu napredovale i time postale primjer kako trebaju izgledati službe zaštite i spašavanja.

"Mnogo su opremljenije i tu su osposobljene i vatrogasne jedinice i opremljeni i obučeni ljudi, ne samo za požare, već sve druge vrste nesreća. Ima dobrih primjera, ali i dalje postoje problemi s kojima se suočavaju vatrogasne službe, kada je riječ o skromnim ljudskim i finansijskim problemima. Prva stvar je uspostaviti veći broj ljudi, onda ih opremiti i na kraju edukovati, jer to je kompletan krug koji bi se trebao slijediti. Po pravilu, kada ljudi odu u penziju, trebali bi se drugi zaposliti, međutim, u BiH se zauzima drugačiji stav. Penzionišu se radnici, a smatra se da se ta mjesta ne trebaju popunjavati i onda imamo nedostatke", naglasio je Solak.

Solak je nadalje kazao da je u poređenju sa šest godina ranije poboljšan način i brzina gašenja požara, pogotovo kada je riječ o onim ranim koji se odmah po uočavanju lokalizuju.

"Automatski se izlazi na teren i poduzimaju se sve bitne aktivnosti. Zaista se mnogo toga uradilo, na stotine se požara ugasi bez saznanja da su se uopće i desili, međutim, najveći faktor koji nam dodatno otežava jeste neodgovorno i bahato ponašanje građana koji i pored svih upozorenja pokazuju veliki nemar prema prirodi, a onda i vlastitoj i tuđoj sigurnosti. Trenutno su svi požari izazvani namjernom paljevinom rastinja i to kako bi se očistila livada ili zapalila stara trava i korov. Nevjerovatno je da se to radi. Uz to su ugroženi i svi pripadnici civilnih zaštita koji bez prestanka gase požare, u Hercegovini je to četvrti dan zaredom", kazao je Solak.

Kanaderi i air tractori nisu pogodni za područje BiH?

Solak je posebno naglasio da požar može izazvati dugoročno opasne posljedice.

"Vjetar može požar proširiti do miniranih terena, a ne smijemo zaboraviti da mi i dalje imamo 1.000 kvadratnih kilometara minskih polja u BiH. U razgovoru s građanima smo nailazili na pitanja zar ne može vatra uništiti aktivnost mina, to nije tačno. Vatra samo može uništiti obilježja minskog područja što će poslije biti pogubnije za mnoge ljude, ali i naše deminere s obzirom na to da neće imati obilježenu lokaciju", pojasnio je Solak.

BiH nema nijedan kanader za gašenje požara, ali kako je Solak istakao, on nije ni efikasan ni prikladan za naše područje.

"On ne može niti ima gdje uzimati vodu jer je riječ o velikim letjelicama kojima su neophodne velike vodene plohe kojih mi nemamo. Ista stvar je i sa air tractorima za koje nemamo velike površine, a i oni također zahtijevaju velike količine vode jer se njihovi rezervoari pune na aerodromima ili također na velikim površinama vode. Naša zima također traje šest mjeseci i za to air tractori nisu korisni", naveo je Solak.

Za konfiguiraciju terena u BiH, njen brdoviti reljef i sve akcije koje se dešavaju tokom godine najpogodniji i najefikasniji su helikopteri.

"Oni su prije svega veoma jednostavni jer njima ne treba mnogo vode kao prethodno navedenim letjelicama, jer se on može napuniti u bilo kojem bazenu ili na rijekama. Mi trenutno imamo osam helikoptera na raspolaganju. Dva helikoptera su osposobljena za let, četiri prizemljena zbog određenih popravki i male UH helikoptere koji su zaista učinkoviti i brzi. Imamo dovoljno i pilota oružanih snaga koji su se samoinicijativno ponudili i osposobili za takvu vrstu spašavanja", naveo je Solak.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu aktivno nekoliko požara

S druge strane, glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Pero Pavlović istakao je da su rađene procjene i analize kojima se utvrdilo da su zbog konfiguracije područja u ovom dijelu najpogodniji air tractori za gašenje požara.

"Jednostavno je najbitnije da se na kraju konačno odluči i da se napokon riješi ovaj problem s požarima koji imamo već godinama. Bitno je da se obezbijede bilo kakve letjelice koji će biti na raspolaganju HNK-u u ovakvim trenucima jer postoji mogućnost da ćemo i danas možda morati angažovati i zatražiti međunarodnu pomoć u gašenju požara kao što je to bilo neki dan s air tractorima iz Crne Gore koji su lokalizovali vatru na našem području", dodao je Pero Pavlović.

Pavlović je naglasio da posebno zabrinjava činjenica da su ove godine požari na području HNK počeli izbijati neočekivano u doba godine kada još temperature nisu toliko visoke da ih izazovu.

"Prije svega riječ je o neodgovornosti građana koji ne vode računa prilikom paljenja rastinja i drugih aktivnosti, ali i onih koji ih namjerno izazovu. Kada je riječ o opremi ona je uveliko unaprijeđena u odnosu na 2014. godinu. Nabavljeno je 16 novih vatrogasnih vozila, kao i kamere za rano otkrivanje požara, dronovi i svake godine obnavljamo crijeva, mlaznice i zaštitne opreme vatrogasaca", pojasnio je Pavlović.

Apel građanima da budu odgovorniji

U HNK-u je trenutno aktivno nekoliko požara u okolini Prozor Rame, Mostara, Konjica, Čitluka i Jablanice, a tokom noći je gašeno i nekoliko manjih požara u Neumu. S obzirom na takvo stanje, Pavlović je posebno naglasio da je nemoguće da bude dovoljno ljudskih kapaciteta na terenu.

"Kada vam u jednom trenutku gori 10 različitih požara vi ne možete nikada imati dovoljan broj ljudi. Ja naše vatrogasce nazivam herojima, jer to su ljudi koji su i prije dok nisu imali adekvatnu opremu u patikama i pantalonama trčali spasiti ljudske živote i to rade i dalje, ali im je potrebna dodatna pomoć. Mi se sada nalazimo u nezavidnoj poziciji, zbog trenutne pandemije koronavirusa apelujemo građaima da budu u domovima i ne izlaze, ali sada tražimo i njihovu pomoć pri gašenju požara i to odmah znači da moraju izaći vani, ali šta ćemo nemamo drugog rješenja", poručio je Pavlović.

Na kraju razgovora naši sagovornici su još jednom apelovali svim građanima da budu odgovorni i ne izazivaju požare kako svjesno tako i nesvjesno. Istakli su da ukoliko odluče paliti rastinje i uređivati zelene površine, to učine tako što prethodno obavijeste vatrogasnu jedinicu ili konstantno nadziru vatru.