BiH je centar širenja ambrozije u Evropi, najvećeg neprijatelja osoba koje boluju od alergija
Porijeklo ove alergene biljke koja se za samo jednu godinu proširi u prosjeku od šest do 20 kilometara, je iz Sjeverne Amerike, a u Evropu je došla sredinom 20. vijeka. Kako nam je rekla prof. dr. Azra Skender s Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću, ova biljka je vrlo prilagodljiva, izuzetno plodonosna i otporna, a pogoduju joj suha klima i otvoren okoliš.
"Raste uz puteve, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima. Međunarodno društvo za borbu protiv ambrozije procjenjuje da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju polena ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine", kazala je prof. dr. Skender za Klix.ba.
Korovska biljka koja se brzo širi
Sezona polinacije ambrozije traje od kraja jula pa do kraja septembra. Prisutan je trend povećanja obolijevanja bez obzira na rasu, spol, dob i socijalni status. Kod alergičnih osoba polen ambrozije izaziva niz reakcija kao što su kihanje, kašljanje, suzne oči, svrbež, crvenilo na koži i sl.
Svi ovi simptomi zajedno dovode do alergijskog rinitisa, a u težim slučajevima i alergijske astme. Po dijagnosticiranju alergije na polen ambrozije, liječenje se provodi antihistaminicima, kortikosteroidima, anti-IgE i sl. Skender ističe kako je iz godine u godinu broj osoba alergičnih na polen ambrozije sve veći, a zabrinjavajuće je to što je u tom broju sve više djece alergične na polen ove opasne alergene biljne vrste.
"Suzbijanju ove opasne korovske i alergene biljne vrste treba pristupiti integralnom metodom koja podrazumijeva primjenu svih odgovarajućih preventivnih, indirektnih i direktnih mjera s ciljem njenog uništavanja. Širenje ambrozije značajan je ekološki problem, jer oduzima prostor domaćim biljnim vrstama, a pred njom uzmiču i poljoprivredne kulture, stoga je opasna, ne samo za zdravlje stanovništva, već i za privredna područja. Na oranicama Bosanske Krajine počela se širiti 1980-ih i od tada s brojnošću 200-300 biljaka po metru kvadratnom postaje vrlo frekventna i u velikom broju prisutna korovska biljna vrsta, naročito u agrofitocenozama pšenice i kukuruza. Iz svih dosad navedenih činjenica proizilazi da je borbu protiv ovog superkorova i super alergene biljke potrebno provoditi konstantno i temeljito", istakla je.
Ono što je također veoma bitno je da se kontinuirano vrši edukacija i podiže svijest stanovništva o štetnosti ambrozije po zdravlje ljudi jer veliki broj ljudi ne zna ni kako ta biljka izgleda, niti kako se može uništiti.
USK u borbi protiv ambrozije
Biotehnički fakultet u Bihaću ovog ljeta realizuje projekt "Borba protiv ambrozije" koji finansira Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK. Opći cilj ovog projekta je da se na direktan i indirektan način smanji štetan utjecaj ambrozije, najopasnije alergene biljke na zdravlje stanovništva, a prije svega kroz jačanje ekološke svijesti kod djece i omladine koja treba da razvija ekološku kulturu.
"Jedan od ciljeva ovog projekta je da stanovnici nauče prepoznati ambroziju i upoznati metode kojima se mogu boriti protiv nje. Specifičan cilj projekta je direktno suzbijanje ambrozije na lokalitetima na kojima ona najviše raste, a koja su ujedno i najnaseljenija te definiranje 'Dana borbe protiv ambrozije' kao trajnog rezultata projekta, u svakoj od općina. Jedan od važnih ciljeva projekta je animirati, podstaknuti općinske, kantonalne i državne institucije na izradu jasne i kvalitetne strategije za rješavanje problema biološkog zagađivača s konkretnim dugoročnim mjerama suzbijanja", rekla je Skender.
U proteklih nekoliko mjeseci profesorice s Biotehničkog fakulteta prof. dr. Azra Skender, prof. dr. Zemira Delalić i prof. dr. Vildana Alibabić sprovodile su edukaciju djece u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te studenata i lokalnog stanovništva s naglaskom na prepoznavanju biljke te najefikasnijim metodama i sredstvima za njeno uništavanje. U Cazinu je 3. jula provedena akcija uništavanja ambrozije, a 5. jula u Bihaću. Svaka mjesna zajednica je dobila kosilicu, prskalicu i herbicide za uništavanje ambrozije.
"Na ovu akciju se odazvao značajan broj stanovnika, čime su pokazali svjesnost o ozbiljnosti problema. Ovim projektom se alarmira javnost i pokušava utjecati na nadležne institucije u vezi s neophodnosti redovnog suzbijanja ambrozije. S obzirom na sve prethodno navedeno, očekuje se manja pojava alergija na ambroziju", kazala je Skender.
Na Biotehničkom fakultetu 12. jula održat će se i okrugli sto o temi "Borba protiv ambrozije za život bez ambrozije" na kojem će se rezimirati sve sprovedene aktivnosti i dati smjernice za dalje. Kao zaključak edukacije i okruglog stola bit će izrađeni dokumenti inicijative da se odredi dan borbe protiv ambrozije u svakoj od općina implementacije i kao takvi uvrstiti u redovni godišnji plan aktivnosti općinskih organa s mjesnim zajednicama. Ovaj rezultat projekta osigurao bi kontinuiranu borbu protiv ambrozije i održivost projekta.
Kazne za privatnike koji ne uništavaju
U Federaciji Bosne i Hercegovine doneseno je Uputstvo o načinu izvršavanja mjera obaveznog uništavanja ambrozije i Odluka o mjerama za sprečavanje širenja i uništavanje ambrozije, kojim se nalaže svim pravnim i fizičkim osobama uništavanje ambrozije. U Tuzlanskom kantonu vlasnici privatnih posjeda su dužni da uklone ambroziju, a ukoliko to ne učine inspekcijske službe ih mogu kazniti novčano (od 100 do 500 KM). Za samostalne privrednike ova kazna je i do 2.000 KM.
Na području KS najugroženije općine zbog rasprostranjenosti ambrozije su Ilijaš i Hadžići, a također postoje sankcije i novčane kazne za vlasnike zemljišta koji ne uklone ovu opasnu biljku.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, nadležni organizuju povremene akcije uklanjanja ambrozije od prošle godine, ali to nije dovoljno. Uvedene su kazne za privatnike, firme i građane koji ne uklone ambroziju sa svojih posjeda. U pojedinim mjestima kazne za pravne osobe su 5.000 KM, za odgovorne osobe 1.500 i za fizičke osobe 700 KM.
U Banjoj Luci nadležne inspekcije su aktivirale i telefonske linije kako bi građani prijavili mjesta na kojima vide ambroziju.
Tokom posljednje dvije godine, širom BiH su organizovane brojne akcije uklanjanja ambrozije, kao i predavanja o opasnostima po zdravlje ljudi. Ipak, još se čeka na sistemsko rješenje ovog problema na nivou države.
