Američke sankcije
72

BiH je zbog Cvijanović u društvu Venecuele, Sjeverne Koreje i Irana: Koji svjetski lideri su na crnoj listi

F. H.
Ilustracija: Klix.ba
Ilustracija: Klix.ba
Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija (OFAC) SAD-a jučer je objavio kako na listu sankcionisanih zbog opstruiranja i ugrožavanja Daytonskog sporazuma stavio i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. Ovim potezom BiH se ponovo pridružila kratkoj listi država čiju su lideri na listi OFAC-a.

Cvijanović je skupa sa Nenadom Stevandićem, Radovanom Viškovićem i Milošem Bukejlovićem označena direktno odgovornom za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Milorad Dodik je ranije u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine došao dok se nalazio pod sankcijama zbog opstruisanja Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 2017. godine nakon održavanja referenduma o "Danu RS-a", a sankcije protiv Dodika su zbog između ostalog i korupcije uvedene i 2022. godine.

Tako je nakon kratkog predaha od oktobra do jula Bosna i Hercegovina opet se pridružila neslavnoj listi država čiji su najviši državni zvaničnici na listi sankcionisanih.

O tome koliko je "ekskluzivna" ova lista govori to da se od svjetskih lidera na njoj nalaze: predsjednik Venecuele Nicolas Maduro, predsjednik Sirije Bashar al-Assad, predsjednik Rusije Vladimir Putin, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, vođa Sjeverne Koreje Kim Yong Un i predsjednik Irana Ebrahim Raisi.

Nicolas Maduro se na listi našao nakon održanih izbora za parlament koji su označeni kao nepošteni i zbog autoritarnog upravljanja Venecuelom. Sirijski predsjednik Assad se na listi sankcionisanih našao između ostalog i zbog nasilja protiv civila i kršenja ljudskih prava.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je sankcionisan od OFAC-a nakon što je pokrenuo neisprovociranu invaziju protiv Ukrajine koja je do sada odnijela više stotina hiljada života. Lukašenko je na listi zbog gušenja demokratije u svojoj državi.

SAD su sankcionisale Ebrahima Raisija u novembru 2019., navodeći njegovo suučesništvo u kršenju ljudskih prava tokom tri desetljeća. Ministarstvo finansija naglasilo je Raisijevu ulogu u takozvanoj "komisiji za smrt" koja je naredila vansudska pogubljenja između 4.000 i 5.000 političkih zatvorenika 1988. Raisi je od 2021. godine predsjednik Irana.

Kako se da primjetiti Cvijanović se našla u ne tako slavnom društvu političkih parija, ali političke akrobacije lidera RS-a nanose štetu i imidžu Bosne i Hercegovine jer za one slabije upućena ona je samo članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predstavlja Bosnu i Hercegovinu, a ne njenu manju administrativnu jedinicu RS.

Sankcije podrazumijevaju da sva imovina i prava na imovinu pojedinca i subjekta koji su navedeni, a koja se nalaze u SAD ili ih posjeduje ili kontrolira državljanin SAD-a, blokirani su i moraju biti prijavljeni Ministarstvu finansija, odnosno OFAC-u. Osim toga vi subjekti koji su direktno ili indirektno u vlasništvu jedne ili više sankcionisanih osoba, u iznosu od 50 posto ili više, također bivaju blokirani.

Zabranjene su i sve transakcije koje obavljaju državljani SAD-a ili unutar SAD-a a koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu sankcionisanih osoba.

Zahvaljujući neodgovornom i protivustavnom ponašanju zvaničnika iz RS-a, Bosna i Hercegovina se našala rame uz rame sa državama koje su gotovo isključene iz saradnje sa razvijenim demokratijama, a to nimalo ne doprinosi povjerenju investitora i ostavlja posljedice po i onako nekonkurentnu ekonomiju države.