Prije nešto više od mjesec dana iz Agencije za statistiku BiH potvrđeno je da je proces uređivanja i kontrole podataka, što podrazumijeva primjenu seta pravila na osnovu kojih će se identifikovati rezidentno stanovništvo i njegove demografske karakteristike, u završnoj fazi.
“Predstavnici statističkih institucija, zajedno sa međunarodnim ekspertima, trenutno rade na pripremi prijedloga pravila za obradu ukupnog broja stanovnika (rezidenata) koje će razmotriti i usvojiti Centralni popisni biro”, potvrđeno je za Klix.ba krajem marta ove godine.
Kašnjenje konačnih rezultata
Međutim, zbog formiranja nove vlasti sjednica Centralnog popisnog biroa još uvijek nije održana.
Glasnogovornica Agencije za statistiku BiH Mirsada Adambegović potvrdila je da bi tek naredne sedmice mogla biti održana sjednica Centralnog popisnog biroa. Ako se sljedeće sedmice održi sjednica Centralnog popisnog biroa i usvoji metodologija obrade podataka Agencija za statistiku BiH imala bi vremena da do sredine juna, kako je ranije i najavljeno, objavi prve zvanične rezultate popisa.
Ako metodologija ne bude usvojena sljedeće sedmice, zvanični rezultati popisa definitivno će kasniti. Naime, nakon što se utvrdi konačna metodologija, Agencija za statistiku BiH treba najmanje mjesec dana da objavi prve podatke, smatraju stručnjaci upućeni u cijeli proces.
Mogućnost kašnjenja objave konačnih rezultata nedavno je najavio i Fadil Fatić, v. d. Direktora Agencije za statistiku BiH.
Nema približavanja stavova
Kako Klix.ba saznaje, dvije strane ne samo da nisu približile stavove već su se razlike dodatno produbile.
Spor je nastao kad se Vlada RS direktno umiješala u proces donošenja metodologije. Stav Vlade RS je da se prilikom određivanja ukupnog broja stalno nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu obavezno poštuje princip konzistentnosti rezidentnog statusa sa mjestom rada/školovanja, saopćeno je iz entitetske vlade.
Ako se prihvati ovaj stav Vlade RS, onda bi ključno postalo 40 pitanja u kojim smo se izjašnjavali gdje radimo i gdje se školujemo. Tako bi u ukupni broj stanovnika ušli samo oni koji se na području BiH školuju ili rade, dok svi oni koji se trenutno školuju van BiH ili rade van naše države ne bi ušli u konačan zbir rezidentnog stanovništva.
Prema različitim procjenama, zavisno od usvojene metodologije, broj rezidentnog stanovništva mogao bi u konačnici biti manji za oko 300.000 osoba.
Stav Vlade RS navodno u potpunosti poštuje Republički zavod za statistiku RS-a čiji su čelnici članovi Centralnog popisnog biroa BiH.
S druge strane su oni koji se zalažu za tzv. minimalni set pravila na osnovu kojih bi se utvrdilo ko je rezidentni, a ko nerezidentni stanovnik. Ovakav stav podržan je i u izvještajima IMO (Međunarodna operacija za Monitoring BiH) tima, ali i od nezavisne talijanske consulting kuće koju je angažirala Evropska komisija. Ipak, IMO tim je domaćim institucijama ostavio da pronađu konačni dogovor.
Minimalni set pravila podrazumijeva 29 pravila ili eliminatornih kriterija na osnovu kojih bi se utvrdio ukupan broj rezidentnog stanovništva. Republika Srpska, s druge strane, insistira da to bude 49 pravila na osnovu kojih bi se odredilo ko je rezident.
