Dugogodišnji problem
51

BiH kao zemlja žrtva trgovine ljudima, prisilno prosjačenje djece sve prisutnije

S. Š.
BiH kao zemlja žrtva trgovine ljudima, prisilno prosjačenje djece sve prisutnije(Izvor:Shutterstock)
BiH kao zemlja žrtva trgovine ljudima, prisilno prosjačenje djece sve prisutnije(Izvor:Shutterstock)
Trgovina ljudima je ozbiljan zločin koji se razvija, koji donosi bijedu, a često i nasilje i degradaciju milionima ranjivih grupa ljudi širom svijeta. Nažalost, ovakav negativan trend kakav je prisutan u zemljama EU odrazio se i na BiH.
Trgovina ljudima može značiti seksualnu eksploataciju, prisilni rad, prisilne kriminalne aktivnosti, prisilno prosjačenje, ropstvo i vađenje organa. Ostali oblici uključuju prisilni brak i nezakonito usvajanje, kao i prevoz beba na prodaju. Svake godine hiljade ljudi se identifikuje kao žrtve trgovine ljudima u EU.

Nažalost, ovaj negativan trend kakav je prisutan u zemljama EU, odrazio se i na BiH.

Naša država je zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu ljudima u svrhu prisilnog prosjačenja, činjenja krivičnih djela, seksualne eksploatacije, radne eksploatacije, služenja u domaćinstvu, dječije pornografije i dječijih brakova. Trgovci ljudima eksploatišu domaće i strane žrtve u Bosni i Hercegovini, te eksploatišu žrtve iz Bosne i Hercegovine u drugim zemljama.

U 2020. godini, u BiH je evidentirano 70 žrtva trgovine ljudima, od kojih 35 djece, dok su od 57 evidentiranih žrtava u 2021. godini, njih 50 bili djevojčice i dječaci.

"Smatramo da problem prisilnog prosjačenja u BiH postoji jako dugo, a da su rastući brojevi identifikovane djece potencijalnih žrtava trgovine ljudima rezultat kontinuirane podrške sistemu i osnaživanja profesionalaca u ranom prepoznavanju, pravovremenom i adekvatnom intersektoralnom postupanju u pravcu zaštite potencijalne žrtve, pogotovo kad su u pitanju djeca", izjavila je Larisa Klepac, direktorica nevladine organizacije World Vision BiH.

World Vision BiH, kao zajednica koja je pristuna u svim ranjivim grupama u našem društvu, je u protekle dvije godine pružila je podršku sistemu u osnivanju Mobilnih timova za identifikaciju potencijalnih žrtava širom BiH i uspostavljanju lokalnih i kantonalnih Protokola za prevenciju i postupanje u slučajevima dječjeg prosjačenja i drugih oblika zloupotrebe djece.

"Profesionalci sa kojima radimo na prevenciji i identifikaciji žrtava trgovine svjedoče boljoj koordinaciji nadležnih instucija na terenu i promjeni u pogledu na dječije prosjačenje, svjesni da su djeca koja prosjače na ulici najčešće žrtve trgovaca ljudima. “, izjavila je Dragana Bulić, menadžerica jednog od projekata kojim World Vision BiH doprinosi rješavanju problema trgovine ljudima.

Djelujući kroz dva komplementarna projekta, uz podršku Državnog sekretarijata Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke agencije za međunarodni razvoj (GIZ) koji u BiH djeluje u ime Njemačkog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, World Vision BiH je sa partnerima na lokalnom nivou udruženjem Zemlja djece u BiH i Romskim informativnim centrom Kali Sara kreirao multisektorski pristup koji doprinosi rješavanju ovog nedovoljno vidljivog problema.

Izrada Protokola za postupanje u slučajevima prosjačenja i drugih vidova zloupotrebe djece na lokalnom i kantonalnom nivou u BiH i unapređenje multidisciplinarnih mobilnih timova za identifikaciju

(potencijalnih) žrtava trgovine ljudima na području Zapadnog Balkana važni su koraci kojidoprinose sistemskom rješavanju problema trgovine ljudima.

Samo tokom protekle godine, izrađeno je i stupilo na snagu 20 lokalnih i kantonalnih Protokola, dok je osnivanje i operacionalizacija 6 mobilnih identifikacijskih timova podržana u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci, Bihaću, Mostaru i Bijeljini. U saradnji sa partnerima, World Vision BiH radi na jačanju identifikacije i otpornosti (potencijalnih) žrtava trgovine ljudima, osnaživanju predstavnika romskog nevladinog sektora i njihovo uključivanje u referalni mehanizam za suzbijanje trgovine ljudima, te generalnom podizanju svijesti šire javnosti o ovom fenomenu.

Važno je napomenuti da nam podaci iz iz prethodnih godina govore isto - problem trgovine ljudima u BiH najviše se odražava kroz prisilno prosjačenje djece. Evidentno je da ovaj problem ne jenjava, a da se nikakvi konkretni koraci ne poduziju. Stvaranje sigurnog prostora za život, prvenstveno za našu djecu, jedan je od preduslova za ulazak u EU, a s obzirom da je BiH napravila bitan pomak i na ovom polju, neophodno je ukazati na ovaj problem i pristupiti njegovom rješavanju kako bi se konačno stalo na kraj ovom negativnom trendu.