BiH kroz historijsku prizmu: Izranjavana država koja ipak preživljava nacionalističke projekte

U vrijeme Austro-Ugarske vladavine zadržane su iste osobenosti državnosti Bosne, a predstavljala je treću zemlju unutar monarhije, nakon Austrije i Mađarske. Prema Selimovićevim riječima, ona je u tom periodu ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, sačuvavši svoj teritorijalni integritet do 1929. godine.

"Tada je cijela kraljevina Jugoslavija podijeljena na devet banovina. Također, na tom putu zabilježili smo teritorijalni diskontinuitet BiH, jer je ona kao takva bila uključena u devet banovina, a koje su formirane u četiri. Interesantno je da su dvije imale sjedište u BiH i to Vrbaska s centrom u Banjoj Luci i Drinska u Sarajevu, dok je izvan BiH bila u Splitu kao Primorska i na Cetinju kao Zetska", ističe tuzlanski historičar.

Meta dva velikodržavna projekta

Unutar Kraljevine Jugoslavije i srpsko-hrvatskih odnosa, 1939. godine otvoreno je pitanje rješenja hrvstskog položaja, a Bosna se našla na meti dva velikodržavna projekta, odnosno velike Hrvatske i velike Srbije.

"Sporazumom Cvetković-Maček iz te godine Bosna je prakički podijeljena tako što je formirana Banovina Hrvatska, a po kriteriju podjele ignorisan je njen većinski narod. Kada su saradnici srpsko-hrvatske vlade koju su predvodili Cvetković i Maček pitali šta ćete s muslimanima, aludirajući na to da ih je najviše, oni su odgovorili da će postupiti kao da ih i nema", dodaje Selimović.

Zamisao stvaranja administrativne jedinice srpske zemlje prekinuo je Dugi svjetski rat te je 10. aprila 1941. cjelokupna BiH uključena u nezavisnu državu Hrvatsku, koja je bila jedna fašistička tvorevina pod patronatom Njemačko i Italije.

"Ta demarkaciona linija koja je dijelila interesne zone išla je preko BiH, tako da je ona faktički utopljena u nezavisnu državu Hrvatsku. S druge strane, javio se projekt velike, odnosno homogene Srbije, čiji je autor advokat iz Banje Luke Stevan Moljević, čije je ideje prihvatio Draža Mihailović. On je predviđao da uključi Bosnu u buduću državu nakon što se završi Drugi svjetski rad" navodi Selimović.

Brana ostvarenju pogrešne koncepcije

Bosnu kao metu dva velikodržavna projekta naš sagovornik gleda kroz prizmu ZAVNOBiH-a, koji joj je omogućio da ne uđe niti u jednu od tih velikih budućih država, već je bio brana ostvarenju koncepcije velike Srbije i velike Hrvatske.

"On je obnovio državnost BiH, nametnuvši se kao općepolitičko tijelo naroda BiH i orogan vlasti od tog vremena. Ta izgradja bh. državnosti trajala je do kraja Drugog svjetskog rata, a znamo da je na drugom zasjedanju AVNOJ-a stvorena tzv. demokratska federativna Jugoslavija, u čiji sastav je ušla i BiH, s ontirom na to da je AVNOJ uvažio granice sa Berlinskog kongresa. Zbog toga vrlo često kažemo da BiH ima najstarije granice u Evropi, a možda i svijetu jer je oblikovanje tih savremenih granica, posebno prema Hrvatskoj počelo još u 17. stoljeću, nakon Bečkog rata 1699.", podsjeća Selimović.

Sagovornik portala Klix.ba veličinu ZAVNOBiH-a vidi prije svega u činjenici da je on tezom o tome da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, utvrdio njenu nedjeljivost, tako da nijedan etnos nije dobio teritorijalnu jedinicu.

"To je ono što smeta današnjim nacionalističkim politikama u BiH. Zbog toga je još u ratu 20. jula 1993. Skupština takozvane Republike Srpske poništila, i to baš u Mrkonjić Gradu, odluke prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Ta politika ide na teritorijalno ili etničko razgraničenje, sa nacionalističkim konceptima i velikodržavnim projektima", smatra Selimović.

Stvaranje Jugoslavije

Za BiH kaže da je treba gledati u kontekstu kontinuirane postojanosti imena, granica i društva, uz veoma važnu činjenicu da je Jugoslavija stvorena upravo u državi u kojoj trenutno živimo.

"Oba zassjedanja AVNOJ-a su održana u BiH, a na njenoj teritoriji su vođene najveće bitke u Narodnooslobodilačkom ratu. BiH je svoj status zaslužila, ali su postojale dileme kako Bosna treba ući u tu buduću jugoslavensku zajednicu i to je vrijeme od 1943. godine, kada je došlo do velikih promjena u međunarodnim odnosima. Dotad je izbjeglička vlada u Londonu, kroz propagandu i svoje djelovanje, prikazivala međunarodnoj zajednici da ovdje rat vodi Jugoslavenska vojska u otadžbini, odnosno četnici Draže Mihailovića. Od Teheranske konferencije 1943. stanje je sasvim drugačije, jer su tadašnje velike sile priznale Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije, kao jedinu snagu koja se bori protiv sila osovine", nastavlja Selimović.

Za Josipa Broz Tita iz tog vremena kaže da je predstavljao neprikosnovenu ličnost unutar Komunističke partije Jugoslavije, ali i države. Kako kaže, on je odlučio da BiH ima ravnopravan status s ostali republikama unutar jugoslovenske zajednice.

"U tom kontekstu sada se postavlja pitanje zašto? Pa on je sve vrijeme želio pridobiti najbrojnije stanovnike BiH, a to su bili muslimani i u tome je uspio odlukom da lobira preko istaknutih prvaka elite, ali je morao ući u suštinu njihovog razmišljanja, prihvativši ideje iz pokreta Husein-bega Gradaščevića", kaže Selimović.

Period osporavanja državnosti

BiH se trenutno nalazi u periodu kada se njena državnost posebno osporava, uglavnom iz pozicije dnevne politike i velikodržavnih projekata koji i danas žive.

"Vi danas imate političke elite koje ne priznaju ZAVNOBiH, a kroz to oni ne priznaju ni BiH. Oni ne žele BiH, već im je cilj da ponište tekovine ZAVNOBiH-a i upravo se zbog toga daju nazivi ulica po fašističkim vođama na cijelom prostoru naše države. Oni se bore za etnički čiste prostore koje bi možda vremenom priključili susjednim državama", smatra Selimović.

Većina građana u BiH emotivno je vezana za 25. novembar, kao i njenu samu državnost, smatrajući je snažnom domovinom koja uspijeva odoliti izazovima. A da bi činjenice svima bile kristalno jasne potrebno je pratiti historiju, što još uvijek nije slučaj u cijeloj državi, ali i susjednoj Srbiji i Hrvatskoj, koje istinu predstavljaju na drugačiji način.

"Vi danas imate situaciju da se u bh. entitetu Republika Srpska radi po nastavnom planu i programu Srbije koji pokret pod vodstvom Draže Mihailovića navode antifašističkim. Također, u kantonima, uslovno kazano sa hrvatskom većinom, gdje politički upravlja HDZ, rade po nastavnim planovima i programima iz Hrvatske", istaknuo je univerzitetski profesor iz Tuzle.

Selimović je razgovor za Klix.ba zaključio riječima da bi BiH u perspektivi mogla imati još veće probleme, ukoliko nadolazeće generacije budu odgajane na lažima i obmanama, posebno kada je riječ o novijoj historiji od 1992. godine pa na ovamo. Konačno, recept protiv bilo kakvih podjela je u kvalitetnom obrazovanju, ali i putovanjima koja će doprinijeti upoznavanju različitih kultura.