BiH mora investirati u sistem dječije zaštite: Porodica nije privilegija, već pravo svakog djeteta

Poseban cilj ovog programa je da se omogući institucionalni napredak u pogledu socijalne inkluzije djece bez roditeljskog staranja i osoba s poteškoćama u BiH.

"Ovaj cilj podrazumijeva podršku relevantnim ministarstvima u nastojanjima da provedu reformu dječije zaštite u BiH, fokusirajući se na jačanje modela i sposobnosti u prevenciji razdvajanja porodice, pružajući alternativne oblike zaštite koji uključuju i porodicu i zajednicu, te pružajući podršku u transformaciji institucija za zaštitu djece u servise koji će podržavati i pomagati ranjivu djecu i porodice", kaže Kukić.

Hraniteljstvo - porodični oblik brige

Prije dvije godine, kada je počela implementacija programa, UNICEF je napravio Analizu stanja djece bez roditeljskog staranja i djece koja su pod rizikom odvajanja od porodica, kako bi se utvrdilo tačno stanje na terenu.

Pokazalo se da je institucionalni smještaj najčešći odabir za smještaj djece bez roditeljskog staranja. Brojna istraživanja su pokazala da institucije loše utječu na rast i razvoj djece, pogotovo kad je riječ o djeci do tri godine starosti.

"U tom smislu važno je bilo investirati u sistem hraniteljstva, kao alternativnog načina zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, koji omogućava porodični oblik brige", rekla nam je Kukić.

Donošenjem Zakona o hraniteljstvu FBiH u februaru prošle, a koji je s primjenom započeo u martu ove godine, stvoren je pravni okvir za to. Zakon je jasno definisao ko i pod kojim uvjetima može postati hranitelj.

UNICEF je u FBiH podržao edukaciju u oblasti hraniteljstva, a po međunarodno priznatom PRIDE modelu, koja je rezultirala s 23 trenera koji su predstavnici centara za socijalni rad i 93 nova potencijalna hranitelja.

"U RS, također podržavamo razvoj hraniteljstva, a u saradnji sa relevantnim ministarstvom provodi se obuka iz oblasti hraniteljstva kojom bi svi centri za socijalni rad u RS-u dobili adekvantu podršku u edukaciji o hraniteljstvu, kako bi socijalni radnici bili što bolje osposobljeni za pronalazak i pružanje podrške hraniteljskim porodicama, te podršku porodicama koje su pod rizikom od razdvajanja", navodi Kukić.

Iz UNICEF-a navode da je potrebno prestati sa smještajem djece s poteškoćama u razvoju i djece mlađe od tri godine u institucije i takva odluka treba biti donesena isključivo kao krajnja i privremena mjera, jer je porodično okruženje od ključne važnosti za njihov rast i razvoj.

"U skladu s tim, zajedničkim djelovanjem svih partnera programa učinjeno je dosta na promociji hraniteljstva, porastao je interes za ovaj oblik zbrinjavanja djece, a samim tim i mogućnost za odrastanjem većeg broja djece bez roditeljskog staranja u hraniteljskim porodicama. A u porodicama je ono što djeci najviše treba, ljubav, podrška i pažnja", dodaje Kukić.

Izeta Borić iz Tuzle hraniteljica je koja uz svoje troje djece odgaja i djevojčicu Esmeraldu, maturanticu osnovne škole u ovom gradu.

Esmeralda je u dom Borića stigla sa sedam godina i kao osoba sa višestrukim smetnjama u razvoju. U novom domu je dobila priliku za odrastanje uz ljubav i svu njegu koja je potrebna jednom djetetu.

Iako je rođena kao djevojčica s višestrukim smetnjama u razvoju, Izetinim trudom i zalaganjem, Esmeralda se uspjela upisati u osnovnu školu koja podrazumijeva redovan sistem obrazovanja.

"Imala je problema s vidom i hodanjem. Nije znala osnovne stvari, ali smo se uspjeli sa svime izboriti. S njom sam znala sjediti po osam sati i učiti, a uz njen trud i zalaganje imamo na kraju ovaj uspjeh", kaže nam Izeta.

Naša sagovornica ističe da svima preporučuje da se uključe u sistem hraniteljstva.

"Prema toj djeci morate biti velikodušni. Esmeraldu nikada nisam gledala kao dragulj, od nje sam napravila da bude to. I vjerujte mi da upravo ta spoznaja meni stvara veliko unutrašnje zadovoljstvo. Svaki Esmeraldin uspjeh je i moj. Puna mi je duša kad je vidim sretnu", navodi Izeta.

Transformacija domova za djecu bez roditeljskog staranja

S druge strane, važan dio UNICEF-ovog programa jeste i transformacija institucija za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja u set novih usluga za podršku djeci bez roditeljskog staranja, hraniteljskim porodicama i porodicama koje su pod rizikom od razdvajanja.

Riječ je o četiri dječija doma, i to u Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli i Sarajevu.

Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli prva je ustanova u BiH koja je pokrenula proces transformacije.

Ona je dosad rezultirala uspostavom nekoliko novih servisa, a prvi je Prihvatilište za djecu s ulice koja su pronađena u prosjačenju, skitnji ili bilo kojoj drugoj potrebi, zatim Materinski dom za majke koje se nakon porođaja ne mogu vratiti porodicama, Dnevni centar za djecu pod rizikom od razdvajanja, ali i mobilni tim.

"Za veliki broj djece koji je bio smješten u domu iznađeni su alternativni smještaji. Određen broj djece je vraćen u biološke porodice, a neki od njih su otišli u hraniteljske porodice ili na usvajanje", kaže za Klix.ba direktor Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli Amir Muharemović.

On navodi da se transformacija u ovom domu privodi kraju, a tačka na ovaj projekt bit će stavljena nakon nabavke malih porodičnih domova.

"Riječ je o sasvim običnoj kući u naselju u kojoj će djeca biti u potpunosti integrisana u lokalnoj zajednici. Bit će sastavni dio lokalne zajednice, smanjit će se stigma, a uslovi odrastanja u tom domu će biti najpribližniji porodičnom domu", navodi Muharemović.

Iako je za svako dijete najbolje da odrasta u biološkoj porodici, Muharemović kaže da toplinu i ljubav mogu pružiti i drugi vidovi zbrinjavanja.

"Najpribližniji oblik odrastanja u biološkoj porodici je usvajanje. S obzirom da je zakon definisao uzrast djece i kriterije kako ono može biti usvojeno, veoma malo je djece koji ispunjavaju te uslove. Trenutno najbolji oblik zbrinjavanja predastavlja hraniteljstvo", dodaje on.

Manjkavosti sistema u BiH

Kada je riječ o reformama sistema zbrinjavanja djece u našoj zemlji, UNICEF skupa s partnerima intenzivno radi na implementiranju različitih aktivnosti koje za cilj imaju sistemska unapređenja postojećih mehanizama vezanih za pružanje preventivnih usluga porodicama pod rizikom od razdvajanja, kao i usluga za djecu sa poteškoćama u razvoju ali i druge grupe djece, kao što su, naprimjer djeca koja su prošla kroz veoma teška iskustva zlostavljanja i zanemarivanja.

"Cilj nam je, također, sistemski jačati postojeće modele i kapacitete porodičnog alternativnog zbrinjavanja u BiH, kao i podrška procesu transformacije dječijih domova u centre za pružanje usluga djeci i porodicama pod rizikom od razdvajanja", kaže Kukić.

Kada je riječ o trenutnom sistemu dječije zaštite u BiH, iz UNICEF-a kažu da je postojeća mreža zakona kojim se uređuje oblast socijalne zaštite, nedorečenost i neprovođenje pojedinih od njih, zajedno sa razlikama u visini, planiranju i raspodjeli entitetskih, kantonalnih i općinskih budžeta, dovela do značajnih razlika u vrstama, visini, pa i kvalitetu usluga dječije zaštite.

"Narednu prepreku u kvalitetnom funkcionisanju sistema socijalne zaštite i ispunjavanju potreba djece i porodica predstavljaju nedovoljni tehnički, materijalni, ljudski i finansijski kapaciteti većine centara za socijalni rad. To direktno utječe na smanjenje zastupljenosti preventivnog, savjetodavnog i terenskog rada, onemogućavaju kontinuirano provođenje monitoringa i analize stanja i potreba potencijalnih korisnika te uspješno djelovanje na njihovom zadovoljavanju", kaže Kukić.

Iz UNICEF-a poručuju da se prevencija i podrška porodicama trebaju u velikoj mjeri ojačati, naročito za djecu sa poteškoćama u razvoju, da bi se sa sigurnošću moglo reći da u sistem ulaze samo ona djeca kojoj je potrebno alternativno zbrinjavanje i za koju su iscrpljene sve druge opcije.

"Iako svi partneri ulažu dosta napora i zajednički implamentiramo brojne aktivnosti koje dovode do promjena, svjesni smo da se politike usmjerene na deinstitucionalizaciju nejednako provode, pa postoji potreba osnaživanja srodničke brige, kao i nesrodničkog hraniteljstva te prevencije razdvajanja i reintegracije porodica, ukoliko se teži konačnoj transformaciji institucija. Svakako treba početi od revizije budžeta, kojom bi se povećalo ulaganje u zaštitu porodica i djece", naglašava Kukić.

Direktor tuzlanskog Doma za djecu bez roditeljskog staranja stava je da su korisnici socijalne zaštite na margini bh. društva.

"U ovom vremenu svi drugi aspekti su preči u odnosu na taj sistem. Ima napretka, mislim da se posljednjih godina mnogo uradilo, ali, nažalost, sistem socijalne zaštite nikada nećemo dovesti do savršenstva. Međutim, možemo se truditi da ga učinimo što boljim" poručuje Muharemović.

Saradnja BiH i zemalja regiona

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Klix.ba kažu da u području društvene brige za djecu bez roditeljskog staranja ovo ministarstvo sarađuje prvenstveno sa zemljama iz bližeg okruženja koje se suočavaju sa sličnim problemima i situacijama, posebno one koje se u izradi svojih politika vode zajedničkim ciljevima definisanim procesom EU integracija.

"Ove zemlje su naslijedile slične sisteme socijalne zaštite, a mnoge su pokrenule reforme u području socijalne zaštite i socijalne inkluzije. Ministarstvo civilnih poslova BiH u saradnji sa UNICEF-om organiziralo je održavanje Subregionalne konferencije 'Socijalna zaštita za djecu - Razmjena dobrih praksi'. Konferencija je održana od 16. do 18. oktobra 2017. godine uz učešće predstavnika zemalja subregiona (Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, BJR Makedonija, Crna Gora, Gruzija i Moldavija), što je bila još jedna prilika da se ojača i uspostavi razmjena dobrih praksi i bolje iskoriste kapaciteti zemalja subregiona", kažu iz ovog ministarstva za Klix.ba.

Iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Larsa-Gunnara Wigermarka ističu da kao jedna od najranjivijih grupa u našem društvu, sva djeca zaslužuju da budu u sigurnom i ljubavlju ispunjenom okruženju koje će im omogućiti da se razviju u zdrave i sretne pojedince

"U cilj osiguranja da djeca bez roditeljskog staranja, djeca pod rizikom od razdvajanja od porodice i djeca s poteškoćama u razvoju imaju ista prava i isti status kao i sva druga djeca u BiH, EU je osigurala jedan milion eura za trogodišnji projekat koji provodi UNICEF 'Transformacija institucija zbrinjavanja djece i prevencija razdvajanja porodica'", kažu iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Larsa-Gunnara Wigermarka.

Iz Delegacije EU u našoj zemlji na kraju poručuju da BiH kao zemlja koja teži ka članstvu u EU treba ojačati svoj strateški pristup promociji socijalne inkluzije.

Potrebna su daljnja ulaganja bh. vlasti kako bi se spriječilo nepotrebno odvajanje djece od njihovih porodica, posebno djece s teškoćama u razvoju.