BiH nije kadra da se pridruži antiruskoj koaliciji, stručnjaci napominju da je bolje tako
Ambasada Velike Britanije u BiH se najprije zahvalila našoj zemlji što je "stala" uz izjavu Evropske unije u slučaju Skripal, a zbog kojeg je 14 zemalja članica EU protjeralo ruske diplomate, kao i još šest drugih zemalja svijeta. Potom su se saopćenjem očitovali iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, navodeći da se BiH nije pridružila izjavama kojima se prejudicira odgovornost za slučaj trovanja zabranjenim supstancama ruskog špijuna.
Je li BiH stala uz izjavu EU u slučaju Skripal?
Profesor sa Fakulteta političkih nauka Kenan Ešref Rašidagić je za Klix.ba objasnio da se u ovom slučaju ne može govoriti o nekonzistentnosti vanjske politike BiH, budući da nije jasno na osnovu čega je Ambasada Velike Britanije zaključila da se BiH svrstala uz izjavu EU u slučaju Skripal.
"Meni nije poznato da je Predsjedništvo BiH, koje je ustavno ovlašteno da formulira vanjsku politiku ove zemlje, donijelo bilo kakvu odluku u tom smislu i to se, uostalom, lako može provjeriti na web stranici Predsjedništva. Da li je bilo nekih usmenih obećanja ili garancije također mi nije poznato, ali takve izjave, ako ih je i bilo, ne mogu predstavljati zvaničnu odluku ove zemlje. Očitovanje MVP BiH zapravo predstavlja samo klarifikaciju postojeće pozicije BiH o ovom pitanju", kaže Rašidagić.
Iz Ambasade Velike Britanije u BiH su, pak, ranije za Klix.ba kazali kako je Ser Alan Duncan, britanski ministar za Evropu i Ameriku, na sastanku s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem 16. marta razgovarao o slučaju Skripal te je bio u prilici da se zahvali Bosni i Hercegovini na tome što je stala uz izjavu Evropske unije u OSCE-u.
Politička analitičarka Ivana Marić, s druge strane, smatra da je problem što je nekonzistentnost u donošenju takvih odluka u Bosni i Hercegovini konzistentna, budući da uvijek možemo računati na to da ćemo imati problema iz Srbije, Rusije ili drugih zemalja koje imaju utjecaj u Bosni i Hercegovini.
"Uvijek ćemo imati različite stavove bošnjačkih i srpskih političara u vlasti. Politički predstacnici iz hrvatskog naroda se, u ovom slučaju, ne upliću u taj problem. To je bilo očekivano i takvi problemi stvaraju samo još veći razdor u Bosni i Hercegovini. To pokazuje da nismo daleko odmakli u vezi postizanja dogovora o bilo kojem pitanju", kazala je Marić za Klix.ba.
Treba li se BiH pridružiti koaliciji protiv Rusije?
Politika se, naročito svjetska, ne rukovodi pravdom kao aršinom djelovanja, a toga su svjesni i naši sagovornici. Stoga navode da nije jednostavno pitanje treba li se Bosna i Hercegovina pridružiti ad hoc koaliciji protiv Ruske Federacije.
Politički analitičar Adnan Huskić napominje da je nedostatak bilo kakve reakcije, ili nemogućnost da se dođe do bilo kakvog stava, u ovom trenutku i najbolji za Bosnu i Hercegovinu.
"Bosna i Hercegovina ne može postići koncenzus u ovom slučaju. Mislim da to što se Bosna i Hercegovina nije pridružila ad hoc koaliciji niko neće uzeti za zlo, naročito na Zapadu. Mislim da nam prvi put u prilog ide činjenica da mi tu odluku ne možemo donijeti", kazao je Huskić za Klix.ba.
Profesor Kenan Ešref Rašidagić smatra da Bosna i Hercegovina, kao mala zemlja koja nije članica EU niti NATO saveza, ima vrlo ograničen manevarski prostor kada je riječ o donošenju odluka koje potencijalno mogu imati veoma velike posljedice po nju u budućnosti.
"Većina zemalja u sličnom položaju opredjeljuje se za politiku 'sjedi i čekaj', budući da je antagoniziranje jedne velike sile a da za leđima nemate drugu takvu silu u principu uvijek promašen potez. Svjedoci smo i da su druge, mnogo jače zemlje članice EU i NATO primijenile istu politiku, ocijenivši da je potencijalna korist od pridruživanju ovakvim akcijama ograničena, a potencijalna šteta moguće velika", rekao je Rašidagić za Klix.ba.
Kakva je situacija u susjedstvu?
Osim Bosne i Hercegovine, na posebnom ispitu u vezi inicijative Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i ostalih zemalja Evropske unije, bile su susjedne Hrvatska i Srbija. Hrvatska se, nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović čestitala Vladimiru Putinu reizbor na poziciji predsjednika Ruske Federacije, pridružila akciji i protjerala jednog diplomatu, ali ne i ambasadora. Srbija se, pak, nije pridružila antiruskoj koaliciji.
Hrvatska se pridružila ad hoc koaliciji zapadnih zemalja pokazavši da stoje "rame uz rame" kako bi poslali najsnažniji mogući signal Rusiji da, prema riječima britanski premijerke Therese May, ne može nekažnjeno kršiti međunarodno pravo.
Ruski ambasador u Hrvatskoj Anvar Azimov oštro je osudilo ovaj potez Hrvatske nazvavši ga "neprijateljskim korakom".
"Izražavamo duboko žaljenje što je hrvatska strana, sljedeći u kolosijeku blokovske solidarnosti pojedinačne zemlje EU-a i NATO-a, donijela žurnu i loše smišljenu odluku, čije će posljedice negativno odjeknuti za daljnji razvoj naših bilateralnih odnosa, uključujući njihov trgovinsko-privredni dio", poručili su iz Ambasade Rusije u Zagrebu.
