BiH ostvarila mali napredak u unapređenju zaštite ljudskih prava u 2019. godini

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) je u periodu od januara do septembra 2019. godine registrirala 109 slučajeva zločina iz mržnje–od čega 66.67 posto na osnovu vjere ili etničke pripadnosti. Zbog činjenice da bosanskohercegovačke vlasti ne vode statistiku o vrstama zločina iz mržnje nije moguće napraviti sveobuhvatnu procjenu problema i predvidjeti djelotvorne mjere, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch.

Tražitelji azila i interno raseljena lica

Povećao se broj tražitelja azila i migranata koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. U periodu između januara i augusta 2019. godine Služba za odnose sa strancima registrirala je 18,071 novih tražitelja azila, što je 5,000 više u odnosu na isti period prethodne godine. Najčešća zemlja porijekla je Pakistan nakon čega slijede Afganistan, Bangladeš, Irak i Sirija.

U prvoj polovini 2019. godine, ukupno 17,165 lica izrazilo je namjeru za traženje azila. Od toga, samo 426 osoba je zaista i zatražilo azil u tom periodu. Prema navodima UN-ove agencije za izbjeglice, UNHCR, ovaj proces usporavaju vrlo kratki rokovi za podnošenje zahtjeva i ograničeni kapaciteti države da obradi zahtjeve.

Odgovornost za ratne zločine

Revidirana Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina za poboljšanje postupka raspodjele predmeta među sudovima čeka na odobrenje Vijeća ministara od februara 2018. godine i u tom smislu ni u 2019. godini nije napravljen nikakav iskorak, što usporava dinamiku procesuiranja predmeta ratnih zločina, ocijenili su iz Human Rights Watch.

Prema informacijama OSCE-a iz augusta 2019. godine, pred svim sudovima u BiH podignute su optužnice i pokrenuti postupci u 250 predmeta ratnih zločina protiv 512 optuženih lica.

U predmetima koji se tiču seksualnog nasilja u toku sukoba, sudovi su u prvoj polovini 2019. godine donijeli prvostepene presude u osam predmeta, u kojima je osam od ukupno deset optuženih osuđeno, i konačne presude u četiri predmeta u kojima je devet osoba osuđeno, a jedna osoba oslobođena.

Prava žena

BiH ima zakonodavni okvir za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i trgovine ljudima kao i institucionalne mehanizme za rodnu ravnopravnost, uključujući i politiku. Prema navodima ženske organizacije Kvinna Till Kvinna, implementacija je i dalje vrlo neujednačena ili je uopće nema, zbog čega su žene i dalje izložene nasilju u porodici i diskriminaciji pri zapošljavanju i nedovoljno zastupljene u političkom životu.

Odgovor države na rodno zasnovano nasilje i dalje je neprimjeren, uprkos ratifikaciji Istambulske konvencije o nasilju nad ženama. Prema riječima organizacije Kvinna Till Kvinna, policijski službenici ne informišu žene uvijek o njihovim pravima i raspoloživoj podršci, a nasilnicima se izriču samo upozorenja.

Sloboda medija

Novinari se i dalje suočavaju s problemom uplitanja u njihov rad. Od augusta 2019. godine, udruženje novinara BH novinari zabilježilo je 41 kršenje prava novinara, uključujući tri verbalne prijetnje, osam slučajeva političkog pritiska, šest fizičkih napada i pet prijetnji smrću. Većina slučajeva prijavljena je policiji, a u trenutku pisanja ovog teksta 15 slučajeva je upućeno nadležnim tužilaštvima. Iako se broj riješenih slučajeva nije značajno povećao, iz udruženja BH novinari navode da je policija sada značajnije angažirana i proaktivnija u postupanju po prijavama nego ranije te da su druge relevantne državne institucije bolje reagirale u slučajevima napada na novinare.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

U periodu između januara i septembra 2019. godine, Sarajevski otvoreni centar (SOC), organizacija za prava LGBTI osoba i žena, zabilježila je 12 incidenata motiviranih mržnjom prema LGBTI osobama, od čega tri fizička napada. Organizacija je zabilježila i osam napada na javnim mjestima.

Prema navodima feminističko-aktivističke organizacije CURE, prva Povorka ponosa održana 8. septembra, bila je uspjeh i važna pobjeda za prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini. Događaj je popraćen snažnim policijskim osiguranjem i nisu zabilježeni slučajevi nasilja.

Ključni međunarodni akteri

U januaru je Dunja Mijatović, komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava, izrazila zabrinutost zbog veličanja ratnih zločina i zločinaca u Bosni i Hercegovini.

Evropski parlament je u februaru usvojio rezoluciju pozivajući BiH da se pozabavi brojnim problemima u vezi s ljudskim pravima, te da donese zakon o povratu imovine i kompenziranju historijski oduzete imovine.

U majskom izvještaju o napretku, Komisija EU pozvala je BiH da poboljša svoj pravni okvir na način da omogući održavanje općinskih izbora u Mostaru i provede presudu u predmetu Sjedić-Finci.

U izvještaju iz juna mjeseca, OSCE je izrazio zabrinutost zbog snažnog pada u broju prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine pred Sudom BiH u odnosu na 2016. godinu, dovodeći u pitanje kvalitet istraga i optužnica tužilaštva.

UN-ov Komitet protiv torture (CAT) je u augustu izdao preporuku državi da isplati 15,000 eura odštete ženi žrtvi ratnog silovanja nakon što je utvrđeno da počinitelj, kojem je izvorno bh sud naložio da isplati odštetu, ne raspolaže sredstvima te da osnuje državni fond za obeštećenje drugih žrtava rata. Komitet protiv torture je osudio primjenu zastare za krivično gonjenje predmeta seksualnog nasilja počinjenog tokom rata.