BiH postaje zemlja staraca, mladi se sve manje odlučuju za brak i planiranje porodice
Proteklih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini se pojavljuje trend povećanja broja umrlih u odnosu na broj rođenih tokom jedne godine.
U prvoj polovini ove godine registrovano je 13.374 živorođene djece, što u odnosu na isti period 2016. godine pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto. Međutim, broj umrlih je i dalje u porastu i u prvih šest mjeseci 2017. godine je 18.798, a u procentima je to za 4,34 posto više u odnosu na proteklu godinu, podaci su to Agencije za statistiku BiH.
To ukazuje na činjenicu da je BiH zemlja koja se već duže vrijeme suočava s negativnim prirodnim priraštajem i samo u prvoj polovini ove godine broj umrlih u odnosu na broj rođenih je veći za 5.424 osobe. To je zabrinjavajući podatak s obzirom na to da je za cijelu prošlu godinu taj broj iznosio 6.254.
Sličan trend je zabilježen i prethodnih godina kada je u zemlji bilo više umrlih u odnosu na broj rođenih. Tako je i u 2013. godini zabilježen negativan prirodni priraštaj kada je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 4.734 osoba. Te godine je u zemlji umrlo 35.837 osoba, u odnosu na 31.103 rođene djece. Ni 2012. godine nije bila drukčija situacija s obzirom na to da je broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 3.270 osoba. Te godine u zemlji je umrlo 35.817 osoba, u odnosu na 32.547 rođene djece.
Ukoliko se pogleda nekoliko godina unazad, posljednji "ohrabrujući" podaci za našu državu bili su 2003. godine, kada je broj živorođene djece iznosio 36.226, a broj umrlih 32.528. Tada je zabilježen pozitivan prirodni priraštaj i iznosio je 3.698. Od 2009. godine do danas on je negativan.
U prvih šest mjeseci ove godine sklopljeno je manje brakova u odnosu na isti period 2016. godine, a povećan je broj razvoda. Brojke pokazuju da je riječ o 7.656 sklopljenih brakova i 941 razvodu u 2017. godini, a 7.948 novih brakova i 841 razvodu u prošloj godini.
Zanemarujući odnos države prema porodiljama
Za negativan prirodni priraštaj mnogi stručnjaci uzroke vide u niskom natalitetu, nedostatku prioriteta za osnivanje porodice, kao i porastu broja abortusa.
Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, navela je kako je nedavno predložila Vijeću ministara BiH da se oformi krizni štab sastavljen od osoba iz struke, demografa, ekonomista, zdravstvenih i radnika iz oblasti obrazovanja kako bi se utvrdila prava demografska slika u našoj državi koja je zabrinjavajuća. Dodala je da odavno bilježimo negativan prirodni priraštaj, a da se ništa ne poduzima da se situacija promijeni.
Jedan od primjera je i nepostojanje jedinstvenog zakona koji bi tretirao porodilje i porodiljne naknade. To je u Republici Srpskoj regulisano zakonom o dječijoj zaštiti, a u Federaciji se porodilje "tretiraju" različito od kantona do kantona, zavisno od toga da li su u budžetu planirana sredstva za porodiljne naknade.
"Posavski kanton nikad u budžetu nije planirao sredstva za porodiljne naknade i to vam dovoljno govori o tome da se porast nataliteta uopće ne podržava. Jer porodilja bi trebala biti tretirana kao društvena osoba koja povećava natalitet i poboljšava demografsku sliku u BiH te treba da uživa sva moguća prava, međutim, ona je na margini ako živi u tom kantonu. Nije riječ samo o ugrožavanju porodilja ili majki, već i o ugrožavanju djece koja dođu kao novorođenčad na svijet u 'pogrešnom dijelu' BiH", navela je Gasal-Vražalica.
Spomenula je i izradu populacijske politike u kojoj bi bili uvezani svi segmenti društva, od novorođenih, tinejdžera i starijih osoba, kako bi se prepoznale njihove potrebe i na osnovu toga donijeli potrebni zakoni i provodile prioritetne reforme, ali da o tome odlučuju stručnjaci, a ne politika.
Masovno iseljavanje iz BiH
BiH će postati zemlja staraca i zbog masovnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva, ljudi koji su u reproduktivnim godinama i koji će stvarati svoje naraštaje u nekim drugim zemljama.
"Mišljenja nekih stručnjaka koji se bave demografijom u BiH kažu da je za nekih 50-100 godina upitno da li će biti Bosanaca i Hercegovaca. Ja sam u jednom svom izlaganju rekla da nije više riječ o iseljavanju, jer kad komunicirate s tim ljudima, naravno ako ko komunicira, konstatirat će da to više nije iseljavanje kako se nama prodaje u ovom političkom smislu, da je riječ o migraciji i da je to prirodno iseljavanje. Ne, iz BiH se bježi. Ali zašto, devedesetih se bježalo zbog agresora i rata koji nas je zadesio, danas ljudi bjež bez ispaljenog metka. Dakle, bježe od nesigurnosti, nezaposlenosti, besperspektivnosti...", navela je Gasal-Vražalica.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, iz naše države je od 2013. godine do danas iselilo nešto više od 150 hiljada ljudi, a samo u ovoj godini više od 35 hiljada.
"BiH će biti vrlo osiromašena zemlja kada je riječ o broju stanovnika, imat ćemo puno površine kao što imaju Švedska, Norveška i sl. Imamo vrlo različite uzroke, mladi bračni parovi se vrlo teško odlučuju za rađanje djece i planiranje porodice. Veliki broj žena iz Kiseljaka se npr. prijave u Hadžićima da bi mogle na neki način sebi osigurati bilo kakva primanja kad se porode", rekla je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
Zastupnica Gasal-Vražalica je navela da društvo u BiH stagnira i ima loš životni standard tako da ljudi idu tamo gdje će im biti bolje.
"Ne dolaze do izražaja kreativni ljudi, a i oni koji se istaknu u nečemu prisvajaju ih druge zemlje, a naša ih tek tako pušta. Pogledajte samo stanje u obrazovanju, naša djeca su opterećena predmetima, a pri tome se ugnjetava njihov kreativni i prirodni duh. To je zbog toga što trenutnoj političkoj situaciji odgovara da se izrodi i obrazuje vojska 'klimoglavaca'. Mnogo se odvaja za obrazovanje, i roditelji i sistem, a odlaze nam školovani ljudi. Iako roditelji djecu šalju na dodatne edukacije i usavršavanja, u BiH će, i kada se vrate, biti nezaposleni, jer se zapošljavaju samo podobni", zaključila je Gasal-Vražalica.
