BiH u očima vlasti: Znatan porast broja zaposlenih i proizvodnje, najveći prihodi, najmanja zaduženost
U izvještaju piše da je u ostvarivanju svojih prava i dužnosti Vijeće ministara u 2016. godini utvrdilo 19 prijedloga zakona, usvojilo 7 strategija i 13 akcionih planova, donijelo 283 odluke, usvojilo, odnosno dalo saglasnost na 25 pravilnika, utvrdilo 53 prijedloga ugovora, sporazuma, protokola i memoranduma, utvrdilo 38 prijedloga osnova za zaključivanje međunarodnih ugovora i 66 prijedloga odluka o ratifikaciji međunarodnih ugovora, usvojilo 190 informacija iz različitih oblasti i 133 izvještaja, utvrdilo 287 odgovora na poslanička pitanja i inicijative i 28 odgovora na delegatska pitanja.
"Bosna i Hercegovina, na kraju 2016. godine, bilježi značajno poboljšanje ekonomskih parametara u odnosu na posljednju dekadu, najveće prihode, najmanju zaduženost u regiji te značajan porast broja zaposlenih. Istovremeno, 2016. godina je bila najuspješnija godina na putu evropskih integracija BiH od momenta pokretanja ovog procesa", piše u izvještaju.
Vijeće ministara BiH dalje navodi da je nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, partnerstvo između BiH i Evropske unije intenzivirano i evropske integracije su stavljene u fokus djelovanja Vijeća ministara, definirane kao ključni prioritet i stavljene u formalni politički dijalog.
Kako kažu, paralelno s aktivnostima na putu evropskih integracija, fokus rada je stavljen na ekonomski rast i razvoj, što je rezultiralo rastom vitalnih ekonomskih parametara i jačanjem vladavine prava.
"Privrženo principima, vrijednostima i ciljevima na kojima se zasniva Evropska unija, u cilju učlanjenja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, Vijeće ministara BiH je 2016. godinu okončalo uz evidentan napredak BiH na evropskom putu, što je krunisano i dugo očekivanim uručivanjem Upitnika Evropske komisije od komesara za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću 9. decembra 2016. godine", navode u izvještaju.
Ističu da je osnova za stabilan ekonomski i politički napredak BiH članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) te da je BiH dosta učinila u procesu reformi, posebno u sektoru odbrane, što je realizirano uz značajnu podršku NATO-a.
"Tokom tog procesa, BiH je već preuzela određene standarde NATO-a. Komisija za NATO integracijski proces Vijeća ministara BiH ulaže značajne napore za dostizanje NATO standarda. Od NATO-a se očekuje da nastavi svoju Politiku otvorenih vrata na osnovu individualnog napretka aspiranata. To opredjeljenje je od ključnog značaja za daljnje stimuliranje reformi i širenje oblasti sigurnosti i stabilnosti. BiH nastoji zadovoljiti uvjete iz Tallinna kako bi Savez što prije mogao donijeti odluku o aktiviranju Akcionog plana za članstvo (MAP). Napredak je postignut u posljednje vrijeme te je od ukupno 57 perspektivnih vojnih lokacija upisano 26 koje se nalaze u Federaciji BiH", piše u izvještaju.
Vijeće ministara je u 2016. godini nastavilo provedbu mjera iz Reformske agende. Stepen realizacije planiranih mjera u četverogodišnjem periodu iznosi 53 posto, a realizirano je 85 posto mjera koje su planirane do decembra 2016. godine. U sklopu nadležnosti Vijeća ministara planirane su 34 mjere u Akcionom planu, a do kraja 2016. godine u potpunosti je realizirano 18 mjera, dok je realizacija 7 mjera u toku.
"Prvi put na državnom nivou usvojena je Srednjoročna strategija upravljanja dugom, što je samo jedna od obaveza iz Akcionog plana Reformske agende za BiH. Strategija, uz prezentaciju strukture duga, sadrži procjenu stanja zaduženosti, te definira srednjoročne ciljeve upravljanja dugom i smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva", navode iz Vijeća ministara BiH.
U toku 2016. godine usvojeni su i Politika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ograničavanju javne potrošnje na plaće i naknade zaposlenih u institucijama BiH, Dokument okvirnog budžeta (DOB) institucija Bosne i Hercegovine za period od 2017. do 2019. godine, kao i ažurirani Program javnih investicija/razvojno-investicioni program institucija Bosne i Hercegovine za period 2017.-2019. godina, vrijedan milijardu i 754,90 miliona KM.
U 2016. godini, nakon višemjesečnog odgađanja objave rezultata, kao i problema u vezi s Jedinstvenim programom za obradu podataka, objavljeni su konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini.
"Godinu 2016. obilježio je i rast industrijske proizvodnje od 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast obima proizvodnje bio je praćen i povećanjem broja zaposlenih u okviru industrije. Posmatrano po sektorima, može se konstatirati da su svi sektori pozitivno doprinijeli ostvarenom povećanju industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Ipak, najznačajniji doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje u BiH ostvaren je u okviru bosanskohercegovačke prerađivačke industrije koja je zahvaljujući pozitivnim ekonomskim kretanjima na izvoznim tržištima ostvarila povećanje proizvodnje od 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu", piše u izvještaju.
Tokom 2016. godine nastavljen je uzlazni trend u bosanskohercegovačkoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni sa svijetom, a glavne karakteristike su mu bile povećanje obima ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza robe te smanjenje vanjskotrgovinskog robnog deficita i bolja pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prošlu godinu.
"U toku 2016. godine BiH je ostvarila izvoz robe u vrijednosti 9,416 milijardi KM, što predstavlja nominalno povećanje od 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast izvoza rezultat je povećanja proizvodnje u prerađivačkoj industriji čija kretanja u najvećoj mjeri zavise od izvozne tražnje. Posmatrano po glavnim trgovinskim partnerima, BiH je tokom 2016. godine na tržišta zemalja EU ostvarila izvoz robe u vrijednosti 6,734 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 4,4 posto, dok je izvoz na tržišta zemalja CEFTA-e iznosio 1,394 milijardi KM. Posmatrano po zemljama, najviše stope rasta izvoza robe zabilježene su prilikom izvoza u Sloveniju 7,8 posto, Srbiju 6,8 posto, Hrvatsku 6,5 posto i Njemačku 4,7 posto. Uvoz robe u Bosni i Hercegovinu u 2016. godini iznosio je 16,139 milijardi KM", navode iz Vijeća ministara BiH.
Bosanskohercegovački vanjskotrgovinski robni deficit u 2016. godini iznosio je 6,723 milijarde KM i u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za 2,1 posto, a ukupna pokrivenost uvoza izvozom robe u BiH u odnosu na prethodnu godinu iznosila je 58,3 posto.
"Borba protiv korupcije jedan je od ključnih izazova vladavine prava u većini država iz procesa proširenja Evropske unije pa tako i Bosne i Hercegovine. Povezana je s poštovanjem ljudskih prava, radom pravosudnih tijela i institucija, pravdom i unutrašnjim poslovima. BiH je odlučna u poduzimanju konkretnih, sveobuhvatnih i održivih aktivnosti na suprotstavljanju korupciji. Borba protiv korupcije je dug i kompleksan proces tokom kojeg je potrebno provoditi kontinuirane aktivnosti. Vijeće ministara je usvojilo Strategiju za borbu protiv korupcije i njen provedbeni dokument ‒ Akcioni plan za period 2015. - 2019. godina. Uprkos donošenju Strategije za borbu protiv korupcije, Bosna i Hercegovina ne može biti zadovoljna rezultatima, ali može mjerama borbe protiv terorizma. Prošle godine nije zabilježen nijedan odlazak iz BiH na strana ratišta", piše u Izvještaju.
U toku 2016. godine Vijeće ministara je usvojilo ili donijelo niz važnih podzakonskih akata među kojima se posebno ističe donošenje Pravilnika o načinu kontrole cijena lijekova, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini čijom primjenom će se ostvariti značajne uštede u smislu smanjenja cijena lijekova u Bosni i Hercegovini.
Uspješno je realiziran Projekt nominacije stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Odlukom Komiteta za svjetsku baštinu, nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka s područja regije (od kojih se 22 nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine) upisano je na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Usvojeni su prioriteti za razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2016 - 2026. koji predstavljaju najpotpuniji pregled aktivnosti koje bi nadležni organi u BiH trebali provesti u preciziranim rokovima kako bi se osnažio razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i ostvarila njegova potpuna uključenost u Evropski prostor visokog obrazovanja.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
