BiH u Trumpovom svijetu: Veća potrošnja za odbranu kao putokaz za budućnost

Svijet se neminovno nalazi na prekretnici i to najvećoj i posljednjih više od dvadeset godina. Svijet kojeg novi američki predsjednik Donald Trump sa svojom administracijom želi oblikovati, oličen je u vojnoj nadmoći ili jednostavno u jačanju vojnih aspekata zapadnog svijeta. Ključni zahtjev novog vođstva Amerike je znatno povećanje izdvajanja novca za odbranu, konkretno za NATO.

Trumpov zahtjev je da članice NATO-a moraju izdvajati 5% BDP-a, što je ogromna razlika u odnosu na postojeći plan i dogovor koji vrijedi posljednju deceniju, gdje članice trebaju izdvajati 2% BDP-a za NATO. Međutim, određeni broj zemalja ne izdvaja ni toliko.

Šta Trump želi? Želi da članice NATO-a, prije svega zemlje iz Evrope kupuju više oružja od Amerike. Stoga mnogi smatraju da bi se u tom segmentu mogao tražiti prostor za dogovor s Trumpom, jer je 5% BDP-a gotovo neizvodivo, ali bi povećanje na otprilike 3% BDP-a i pojačana kupovina od Amerike moglo biti rješenje koje bi zadovoljilo i novu američku administraciju.

U tom kontekstu zanimljivo je kako će se postaviti i BiH, koja je kandidatkinja za NATO. Hoće li BiH prepoznati trenutak i u cilju gradnje svoje bolje pozicije u NATO-u, ali i kod američke administracije tražiti povećanje budžeta za Oružane snage. Trenutni budžet OS BiH iznosi nešto manje od 400 miliona KM. U tom kontekstu treba istaći da je prethodnih godina politika iz entiteta RS uglavnom blokirala svako povećanje budžeta za vojsku.

Dodik je čak slao poruke kako su OS BiH besmislene, ali u eri novih geopolitičkih odnosa i Dodikovih simpatija prema Trumpu, sada treba postaviti pitanje većeg izdvajanja za vojsku. Amerika ne bi imala ništa protiv toga, a povećanje izdvajanja, prije svega u kontekstu nabavke američke opreme bi neminovno bio i diplomatski put do američke administracije. A Dodik, ako bi se tome usprotivio, jasno bi etiketirao sebe kod Amerikanaca da ne želi veće izdvajanje za odbranu, što je ključni američki zahtjev za evropske zemlje.

Sada je na članovima Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću i Željku Komšiću, ali i ministru odbrane Zukanu Helezu da se postave prema tom pitanju.

Poljska, koja graniči s Ukrajinom, izdvaja najviše za obranu od svih članica NATO-a. Prošle godine za obranu je potrošila 4,12 posto BDP-a, po procjenama NATO-a. Slijedi Estonija s 3,43 posto te Amerika s 3,38 posto.

Po procjenama NATO-a, u 2024. godini države članice za odbranu su izdvojile 1.474 biliona američkih dolara - SAD oko 968 milijardi, a evropske zemlje i Kanada 507 milijardi dolara.