Kako smo saznali na samom ulazu u ovo zaštićeno područje, u danima vikenda, ukoliko je vrijeme lijepo, ovo mjesto posjeti i do 1.200 ljudi u jednom danu. Radnim danima posjeta je nešto manja, ali u prosjeku, tokom ljetnog perioda, dnevno Bijambare posjeti blizu 600 osoba.
Prekrasno prirodno šumsko okruženje, zvuk zrikavaca ili pak tišina koja se može doživjeti samo u šumi, kao i veličanstvene pećine od historijskog značaja razlozi su zbog kojih se turisti odlučuju posjetiti ovo mjesto. Osim turista, Bijambare posjećuje i veliki broj stanovnika iz bližeg, ali i daljeg okruženja, a kako smo saznali u razgovoru s njima, Bijambare su pravo mjesto za opuštanje i bijeg sa uzavrelog gradskog asfalta.
Ono što su zatekli oduševilo ih je. Sa posebnom pažnjom su posmatrali srednjovjekovne nadgrobne spomenike o kojima su željeli sve znati. Na Bijambare su u jutarnjim satima stigli i gosti iz Švedske, inače državljani BiH. Kako su nam kazali, željni nečega drugačijeg u našoj zemlji uputili su se na Bijambare.
Tamo gdje je živio pećinski čovjek
Tamo smo se uputili i mi želeći zabilježiti prekrasne pećinske ukrase o kojima nam je govorila turistički vodič Zerina Čelik. U društvu 40 turista iz arapskih zemalja krenuli smo ka Srednjoj pećini.
Penjući se do jedne od sedam pećina pronađenih na ovom lokalitetu i jedine koja je otvorena za turiste, Zerina, inače ekologinja po struci i uposlenica Kantonalne javne ustanove za zaštićena područja, ispričala nam je kako je ova pećina najstarija pećina na području Bijambara te da su u njoj pronađeni ostaci medvjeda, ali i ostaci oruđa, pa se po tome može zaključiti da je tamo živio pećinski čovjek. Nemalo nas je iznenadio pad temperature na ulasku u pećinu, za ni manje ni više nego 20 stepeni.
Tada je svirao bend iz Zenice, ali se nešto slično više nije organiziralo jer nema dovoljno zainteresovanih za ovakav događaj.
"Samo ja ponekad zapjevam", kazala je kroz smijeh Zerina.
Pojašnjava nama i drugima kako je potrebno 160 godina da jedan centimetar pećinskog ukrasa naraste te da se po sadašnjim pećinskim ukrasima može zaključiti da je pećina stara nekoliko miliona godina. Kada je u pitanju životinjski svijet u pećini, najzastupljeniji su šišmiši i cvrčci.
"Ova pećina izuetno je bogata pećinskim nakitom, stalaktitima odozgo i stalagmitima odozdo, koji kada se sastave zapravo formiraju pećinske stubove i pećinske zavjese ili draperije. Tu imamo i bigrene kade ili sigaste tvorevine koje nastaju kao talozi kalcij-karbonata te se formiraju i ostaju kada se voda povuče“, ispričala je Čelik.
Ko je upalio klimu
Grupa turista iz Bahreina, njih 40-ak, dobro se pripremilo za posjetu pećini pa su tako na samom ulasku obukli majice i jakne. Oduševljenje pećinskim ukrasima koje su zatekli dovelo je do toga da ignorišu čak za dvadeset pet stepeni nižu temperaturu unutar pećine. Fotografisanje na svakom koraku pokazivalo je njihovo oduševljenje onim što vide.
Oni koji nisu bili spremni za ovu avanturu iz pećine su izašli promrzli pa su se itekako obradovali suncu. Tako pojedini gosti iz Bahreina nisu mogli, a da ne upitaju ko je u pećini uključio klimu. Rijad Obei, vodič ove grupe turista, nastojao im je na arapskom jeziku objasniti kako klima u pećini nije uključena te da pad temperature za više od 25 stepeni jeste zapravo prirodna pojava. No, gosti iz Bahreina su u nevjerici odmahivali glavom.
"Dolaze po preporuci onih koji su se iz BiH već vratili kući, u najvećem broju su tu Kuvajćani, državljani Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara. Sve im se ovdje dopada“, kaže on.
Obavezno posjete Sarajevo i okolinu, Mostar, Jajce... Za sve što vide imaju samo riječi hvale. Vole da borave u prirodnom okruženju, ali i šoping centrima. Ovdje u Sarajevu to su planine Bjelašnica i Igman, te Vrelo Bosne. A van Sarajeva to su Jajce, vodopadi i Plivsko jezero, Travnik, Plava voda, zatim Prokoško jezero. Ako ostaju duži period idu i do Bihaća, tamo naravno Štrbački buk".
"Oduševljeni su, posebno cijenama. Hrana im se dopada, kao i smještaj, te niske cijene svega“, kaže on za Klix.ba te dodaje da je velika razlika u tom smislu posjetiti Katar ili BiH jer u Kataru, recimo, jedna kugla sladoleda košta 10 KM. Iman, djevojka iz Bahreina, za Klix.ba je kazala kako je čula od ljudi koji su bili u BiH da su fascinirani našom zemljom.
Sve masovnija posjeta turista iz arapskih zemalja je njihovo oduševljenje i klimom u našoj zemlji. Zbog toga se mnogi od njih odlučuju i na kupovinu nekretnina u našoj zemlji kako bi u ljetnom periodu za vrijeme godišnjih odmora mogli boraviti u BiH.
