"Moja metaforička usporedba moga rodnog grada Banje Luke s 'Bleiburgom' isključivo je trebala služiti sadašnjim aktuelnim političarima - i u Republici Hrvatskoj i u entitetu Republika Srpska i u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa i u Banjoj Luci - da konačno odlučnije zajednički započnu ispravljati tešku i dalekosežnu nepravdu mnogim mojim sugrađanima, sunarodnjacima i savremenicima, koja se njima čini već dva i po desetljeća, a za što veliku odgovornost nose brojni, još živući političari iz ratnih i poratnih godina", naveo je mons. Komarica.
Povodom reakcija političara i drugih javnih osoba u RS-u i u okruženju na njegovu usporedbu Banje Luke s "Bleiburgom", u izjavi novinarima 17. maja, prigodom posjete visoke delegacije Hrvatskog sabora sjedištu Banjalučke biskupije, a koju je dao na pitanje jednog od novinara "Zašto sam išao u Bleiburg, jer mi se to zamjera?", u saopćenju dodatno pojašnjava da odgovorom nikako nije mogao ni slutiti da će njegove riječi, koje sam tada izgovorio, izazvati ovakve reakcije.
"Nikada nisam rekao niti ću reći da je srpski narod iskorijenio svoje susjede iz njihova rodnog mjesta, nego da su to učinili oni pojedinci koji su u svojim rukama tokom rata i u poraću imali vlast i mogli primjenjivati - ne zakon pravde i ravnopravnosti nego 'zakon jačega'. Suosjećao sam i suosjećam sa svim žrtvama svakog naroda i sa svima onima koji su direktno ili indirektno pogođeni stradanjem svojih bližnjih", naglašava biskup banjalučki.
Njegovo ovogodišnje sudjelovanje na godišnjoj liturgijskoj komemoraciji žrtava Bleiburga i Križnog puta, bilo je, kaže, ispunjavanje dužnosti katoličkog biskupa iz hrvatskog naroda, koja mu je ove godine bila povjerena. Sveta je dužnost i "djelo milosrđa" za svakog katolika "za žive i mrtve se Bogu moliti", bez obzira na o kome je riječ. Za tragične događaje iz Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća niko od nas ne može biti odgovoran, a brojni odgovorni su već mrtvi, dodao je.
Nikada nije, ukazuje, negirao zločine niti žrtve iz proteklih ratova, niti pristajao na manipuliranje ni jednim ni drugima.
"Dok s dužnim pijetetom komemoriramo – molitveno ili na druge civilizirane načine – nedužne žrtve iz vremena prije nego što smo se mnogi bili i rodili, nikako ne smijemo zaboravljati nedužne žrtve onih naših brojnih sugrađana i suvremenika, koje osobno dobro poznajemo, a koje se pobilo ili nasilno iskorijenilo iz njihova rodnog kraja. Svjedoci smo sve ovo poratno vrijeme, kako se te stradalnike uporno prešućuje. Premalo se učinilo i čini da se brojne i raznovrsne nepravde konačno isprave barem onima, kojima je to još moguće", navodi mons. Komarica.
"'Bleiburg' je - koliko znadem ne samo za mene - sinonim stradanja brojnih ljudi bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu ili ideološku pripadnost, bez dokazane im na sudu krivnje i bez donesene presude o njihovoj krivici", kaže u saopćenju biskup banjalučki.
Kao čovjek i kršćanin i tokom zadnjeg rata i sve vrijeme poraća odlučno je, podsjeća, osuđivao svaku nepravdu i svaki zločin bez obzira na to tko ih je učinio i nad kime su učinjeni.
"Još tokom rata sam se najodlučnije zalagao za praštanje, pomirenje i pravedni mir na temelju istine i pravde o žrtvama, o zločinima nad njima, kao i o zločincima. Vjerujem da je to mojim cijenjenim sugrađanima dobro poznato. To i tako kanim činiti i ubuduće. Zahvaljujem svima vama koji ste voljni razumjeti me i podržati u mome opredjeljenju da pomognem svakom obespravljenom, ustrašenom i izmanipuliranom mome sugrađaninu i suvremeniku, kojega gledam isključivo kao bogoliko biće", naveo je na kraju saopćenja banjalučki biskup.
Srpski političari u RS-u su osudili proteklih dana izjavu biskupa Komarice, i kao neprihvatljivo poređenje Banje Luke i Bleiburga te zatražili njegovo izvinjenje Srbima.