O položaju katolika
614

Biskup Komarica: RS je ubila moje svećenike i iskorijenila moju biskupiju

Klix.ba
Franjo Komarica (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Franjo Komarica (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Nakon uskršnje poruke u kojoj je banjalučki biskup Franjo Komarica podsjetio javnost da u bh. entitetu Republika Srpska gotovo da više i nema Hrvata i katolika, uspoređujući stradanje Banjalučana sa blajburškim stratištem, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik oštro je kritizirao taj istup.

U saopćenju koje je izdao kabinet predsjednika RS-a, između ostalog, pisalo je da je biskup Komarica odgovoran za "iznošenje niza neistina i napada na RS". U pismu se ne navodi izričito koje je neistine biskup Komarica iznosio na račun Republike Srpske.

Biskup Komarica je o napadima koje trpi već skoro tri decenije i položaju katolika u RS-u govorio za Al Jazeeru Balkans.

"Ja ništa novo nisam rekao. Ja to govorim već 25 godina od kada se, ničim izazvanim i ničim krivo, počelo sa uništavanjem čovjeka i njegovog dostojanstva. Ja sam za vrijeme rata, i usmeno i pismeno, mnogo puta, intervenirao kod tadašnjih vlasti, koje su radile to što su radile – naređivale su da se čine zločini. Molio sam ih da to ne rade. Nije kod nas ovdje rat. Za rat trebaju dvije strane, a mi ne želimo rat", poručio je Komarica.

Dodao je kako vjernicima stalno govori da će radije zlo i nepravdu podnositi nego je drugima činiti.

"To možda zvuči prepotentno, ali ja bih jako volio da mi se kaže koji je to katolik ovdje ubio ili osakatio ili ugrozio imovinu, a pogotovo život svoga susjeda. Ali zato su katolici platili tu svoju miroljubivost, platili su jednim užasnim nestajanjem, nedopustivim, na kraju 20. stoljeća u Evropi. Kao nijedna druga biskupija, moja biskupija je, ni kriva ni dužna, takoreći iskorijenjena. A sve se to dešavalo pod komandom samoproglašene Republike Srpske, koja je Daytonom ozakonjena. I nastavila je i dalje činiti ono da ne treba više tu biti katolika, katoličkih župa, dakle, da treba iskorijeniti katolike", rekao je Komarica za Al Jazeeru Balkans.

Na pitanje koga smatra odgovornim za egzodus katolika iz Banjalučke biskupije i šire banjalučke regije, odgovorio je da su "domaći bili samo neodgovorni izvođači radova", a da su međunarodni predstavnici dozvolili da se to učini i da su oni glavni krivci.

Govoreći o entitetima u BiH, rekao je da su dosadašnja iskustva porazna, ali da ih nije stvorio narod, već međunarodna zajednica, a da su političari samo pijuni u rukama te zajednice.

"Katolici ovdje strašno pate, ali ne samo katolici, jer ja ću uvijek dići svoj glas za svakog obespravljenog čovjeka. Bosna i Hercegovina nije normalno uređena zemlja i to meni kažu svi u Evropi. S mnogima sam razgovarao o vrlo ključnim stvarima i nemate nigdje ovakve zemlje u Evropi kao što je Bosna i Hercegovina. Pa nemoguće je da su naše vodeće elite toliko smotane, toliko mutave, toliko nesposobne da jasno kažu 'Dosta je više toga'. Treba da nas smatrate ljudima. Ostavite da mi sebi uredimo zemlju. Mi nismo od jučer zajedno, mi ne živimo ovdje slučajno zajedno. Nama je Bog dodijelio ovo zajedništvo i kada god se narodu pustilo da nađe modus življenja, on ga je našao. A kada se željelo zavaditi narode, onda su političari mešetari imali jako lagan posao", kazao je biskup.

"Izašao je zbornik od 20 radova čiji su autori i Bošnjaci i Hrvati i Srbi i međunarodni ljudi, koji govori o zločinima. Pitajte i čitajte te priloge, ne morate moje, kako biste saznali istinu. Svako zna šta ja govorim i kako govorim. Uvijek ću govoriti da je zločin zločin, a ako jučer zločin nije bio zločin, zašto se proglašava zločinom? A ako je jučer bio zločin, zašto danas nije i zašto se za zločin niko ne proziva? Zašto se ovdje pušta da ratni zločinci i dalje imaju glavnu riječ i glavnu odluku, a žrtve njihove da nemaju pravo ni otvoriti usta? Gdje su te žrtve, one koje su pobijene? Ko je za njih odgovarao? Niko. Moji su ljudi pobijeni u vlastitim kućama zato što nisu htjeli napustiti kuće. Moji su svećenici pobijeni. To je najstradalija biskupija u cijeloj Evropi. Shvatate li vi gdje vi živite i šta se dogodilo ovdje među nama? Koja je to biskupija u kojoj je ubijeno sedam svećenika i jedna časna sestra, i to spaljeni? I to pred očima svih – Dodika i domaćih Srba. Sada se svi ovdje prave kao da nemaju pojma o tome, a naređivali su da se to radi. Ko kome ovdje laže?", pita se Komarica.

Govoreći o povratku na područje Republike Srpske, kazao je da je 1995. godine tu bilo 9.000 katolika, većinom Hrvata, a sad ih je samo nekoliko hiljada više.

"Statistike kažu da je tri posto međunarodne pomoći došlo za Hrvate koji su se željeli vratiti. I od te pomoći najviše je došlo iz Hrvatske, ali ta hrvatska pomoć, koja se dodjeljuje godišnje, ide najviše u entitet Federaciju Bosne i Hercegovine, odnosno u Hercegovinu. A ovdje gdje je najpotrebnije – Posavina, banjalučki kraj, Bosanska krajina – tu je daleko najmanje došlo pomoći od Hrvatske i međunarodne zajednice, a za to su odgovorni hrvatski političari u Bosni i Hercegovini, to su oni učinili. Učinili su toliko da nema jednog autohtonog naroda u polovici zemlje Bosne. Zahvaljujući i radu hrvatskih političara u Bosni i Hercegovini, koji su se uglavnom brinuli za svoje male uskogrudne interese, nema jednog autohtonog naroda. Ali, onda neka ne kažu da mene zastupaju oni koji ništa nisu učinili za čovjeka Hrvata u Banjoj Luci, ni materijalno, ni pravno, ni politički. Ja očekujem da se barem politički glasno i jasno odrede i da kažu: 'Ne možemo dopustiti da se ovdje zločin zacementira tako da bi sutra neko rekao 'Nikad tu nije bilo katolika'", poručio je biskup Komarica.