Biskup Komarica svim političarima savjetuje da pročitaju knjižicu: "Politika po mjeri čovjeka"
Na press konferenciji na kraju 73. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franjo Komarica, biskup banjalučki, pozvao je sve katolike, ali i druge koji to žele, a naročito one koji se kandidiraju za predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini u listopadu 2018. godine, da pročitaju knjižicu u izdanju Biskupske konferencije BiH pod naslovom "Politika po mjeri čovjeka - Moralne vrijednosti i načela kao temelj političkog djelovanja prema socijalnom nauku Katoličke Crkve".
"Imajući u vodu predstojeće izbore, može se vidjeti kakvi političari su potrebni ovoj zemlji - oni koji će se brinuti za opće dobro, a ne samo za svoje uske osobne ili partijske interese. Očito da ovdje nema političke izobrazbe i kulture kod onih ljudi koji nose tako veliku odgovornost pogotovu u kontekstu zbivanja u okolnim državama u Evropi. Ako nemamo na terenu dobre igrače, izgubit ćemo i od najslabijeg tima“, kazao je biskup Komarica.
Riječ je o ponovljenom izdanju spomenute knjižice u kojoj je biskup Komarica u predgovoru, između ostalog, napisao:
"Sadržaj ove knjižice je ponuđen kao jedan skroman ali, nadam se, koristan priručnik za pravilno orijentiranje u javnom, političkom i društvenom djelovanju u suvremenom pluralističkom društvu. Ujedno želi potaknuti - osobito mlade - na jače angažiranje na društvenom i političkom području. Namijenjena je našim sugrađanima, koji se deklariraju kao vjernici - prvenstveno katolicima, ali i drugim kršćanima, te i pripadnicima drugih religija i svjetonazora.
Kod nas je pod utjecajem donedavnog političkog sistema još uvijek uvriježeno mišljenje kako su religija i svijet dva potpuno odijeljena područja, koja nisu ni u kakvom međusobnom odnosu. Osobito ako je riječ o kršćanstvu, onda se ne rijetko traži da se prakticiranje vjerskog uvjerenja odvija poglavito pa i isključivo u bogoštovnim prostorima. Takozvana svjetovna područja (indoles seculares) ne trebaju biti ni pod utjecajem kao niti pod konkretnim oblikovanjem od strane kršćanske vjere, odn. kršćanskih vjernika.
Ima se dojam da se mnogi kršćani - nedovoljno poučeni o svojoj ulozi u društvu i javnom životu - dragovoljno povlače u 'sakristiju', tj. u bogoštovne prostore. Takav svoj postupak oni opravdavaju svojim uvjerenjem da se biti kršćanin svodi isključivo na molitvu i bogoslužje, dok ozbiljan i zauzeti rad - iz svoje kršćanske vjere - na uređenju društvenih odnosa i na zauzetoj brizi oko stvorenog svijeta ne smatraju zadaćom koja je s njihovim kršćanskim identitetom nerazdvojno povezana. Takvo mišljenje i ponašanje nužno dovodi do sve veće dekristijanizacije današnjeg (suvremenog) svijeta, jer religija koja se ne brine za svijet doprinosi širenju bezvjerja u svijetu. Te činjenice mnogi – inače savjesni i revni – katolici u našoj sredini nisu u dovoljnoj mjeri svjesni“, zaključio je biskup Komarica.
