Bivši CIA-in obavještajac Glenn Corn za Klix.ba: Događaji na Bliskom istoku povezani su s Balkanom
Dugo ste radili u obavještajnoj zajednici i proveli značajan dio karijere u inostranstvu. Kako sada vidite promjene u prirodi globalnih prijetnji u poređenju s onima kada ste započinjali svoju karijeru? Da li je sve radikalno promijenjeno ili postoje sličnosti?
Da, sve se promijenilo, i to u značajnoj mjeri. Svoju karijeru započeo sam tokom Hladnog rata. Ne volim ovo reći, ali vi ste mladi, a ja više nisam. Tokom Hladnog rata, naš primarni fokus bio je Sovjetski Savez. To je bila glavna prijetnja, iako s mnogo ranjivosti. U to vrijeme bio sam svjedok raspada Sovjetskog Saveza i sticanja nezavisnosti bivših sovjetskih republika. Imao sam priliku posjetiti mnoge od tih zemalja, a u nekima sam i radio.
Međutim, danas je svijet mnogo složeniji nego ikada prije. Prijetnje na globalnom nivou su postale opasnije nego što sam ih ikada vidio tokom svoje karijere. Nažalost, moram reći da je trenutna situacija vrlo izazovna. Prijetnje su danas mnogostruke i dolaze s različitih strana. Za vrijeme Hladnog rata, imali smo jednu veliku prijetnju – Sovjetski Savez – i mogli smo usmjeriti sve resurse na nju. Danas se suočavamo s prijetnjama koje dolaze s različitih vektora i na različitim nivoima. To znači da je praćenje i suprotstavljanje tim prijetnjama daleko kompleksnije.
Kako s vašim dugogodišnjim iskustvom u američkoj vanjskoj politici i obavještajnim službama ocjenjujete trenutnu ulogu obavještajnih agencija u oblikovanju globalne vanjske politike, posebno ovdje na Balkanu?
Nisam stručnjak za Balkan, ali gledajući globalno, lideri u američkoj obavještajnoj zajednici trenutno polažu veliki naglasak na obavještajnu diplomatiju. To je izuzetno važno. Saradnja između obavještajnih partnera, kako bilateralna tako i multilateralna, igra ključnu ulogu. Uvijek je tako bilo, ali danas je ta saradnja neophodna više nego ikada.
Obavještajni podaci su oduvijek imali značajnu ulogu u formuliranju i sprovođenju vanjske politike. Da bi vanjska politika bila uspješna, morate imati snažnu obavještajnu zajednicu. To znači da vam trebaju visokokvalificirani profesionalci, posvećeni misiji, te partnerske odnose koji su čvrsti i održivi. U svojoj karijeri imao sam privilegiju raditi s partnerima širom svijeta, od kojih su mnogi bili izuzetno sposobni i vrlo posvećeni saradnji.
Iz američke perspektive, ta saradnja je danas potrebna više nego ikada, uključujući i regiju Balkana. Iako nisam ekspert za Balkan, jasno je da je ovaj dio svijeta važan za globalnu sigurnost i da saradnja između obavještajnih agencija ovdje može donijeti veliku korist za sve uključene strane.
Kako je tehnologija, posebno umjetna inteligencija, transformirala način na koji obavještajne agencije poput CIA-e prikupljaju podatke? Koje izazove i prilike to predstavlja?
Tehnologija je uvijek igrala ključnu ulogu u obavještajnim operacijama. Ali s razvojem umjetne inteligencije, dogodila se prava revolucija u načinu na koji prikupljamo, analiziramo i obrađujemo informacije. To dramatično mijenja prirodu obavještajnog posla.
Jedan od izazova je taj što naši protivnici također koriste te iste tehnologije. Moramo biti oprezni i ne podcijeniti njihovu sposobnost da iskoriste tehnologiju za svoje ciljeve. Primjer koji mi pada na pamet je Rusija. Oni su vrlo efikasno iskoristili internet i praktično ga pretvorili u oružje kako bi napadali svoje neprijatelje. U SAD-u smo, po mom mišljenju, naučili na teži način što su Rusi radili, ali sada ih sustižemo u oblasti cyberspacea.
Tehnologija omogućava pojedincu da nanese veliku štetu velikoj organizaciji. Zbog toga je cijena određenih operacija mnogo niža nego prije, a mogućnost nanošenja štete znatno veća. To znači da se obavještajne agencije moraju prilagoditi i stalno biti na oprezu.
Radili ste i u obavještajnim i u odbrambenim sektorima. Koje su ključne oblasti saradnje između ta dva polja i gdje vidite prostor za poboljšanje u suočavanju s modernim prijetnjama?
Mislim da moramo prihvatiti činjenicu da su diplomatija, obavještajni podaci i odbrana danas potpuno integrirani. Sve te oblasti moraju raditi zajedno kako bi bile efikasne. U Sjedinjenim Državama pokušavamo primijeniti pristup koji nazivamo "cjelovit vladin pristup", što znači da obavještajna zajednica, odbrambeni sektor i diplomacija moraju biti dobro koordinirani kako bi se efikasno odgovorilo na prijetnje.
Privatni sektor danas također igra ključnu ulogu, posebno u oblasti tehnologije. Saradnja s privatnim sektorom omogućava obavještajnim agencijama i vojnoj industriji da budu korak ispred prijetnji. Mislim da postoji još mnogo prostora za poboljšanje te koordinacije, posebno kada se radi o korištenju tehnologije i zaštiti od cyber prijetnji.
Kako događaji na Bliskom istoku utiču na situaciju ovdje na Balkanu? Postoji li stvarna veza između tih događaja?
Corn: Naravno, postoji direktna veza. Sve je međusobno povezano. Događaji na Bliskom istoku neizbježno utiču na druge dijelove svijeta, uključujući Balkan. Mnogi na Zapadu, uključujući Sjedinjene Američke Države i Evropu, možda bi voljeli da Bliski istok nestane kao izvor problema, ali to se neće dogoditi.
Bliski istok je izuzetno izazovna regija s dubokim i složenim problemima, koji imaju globalne implikacije. Sve ono što se tamo događa, na ovaj ili onaj način, utiče i na situaciju u drugim regijama, pa tako i na Balkanu. Sve je povezano u globalnom sistemu, a događaji u jednoj regiji rijetko ostaju izolirani od drugih.
Glenn Corn je veteran s 34 godine iskustva u američkim obavještajnim i vanjskopolitičkim zajednicama, s preko 20 godina provedenih u inostranstvu, uključujući angažmane u Rusiji, Turskoj, Srednjoj Aziji, Južnoj Aziji i na Bliskom istoku. Obavljao je visoke rukovodeće pozicije unutar američke obavještajne zajednice i završio više specijaliziranih programa obuke iz oblasti obavještajnog rada, sigurnosti, obrazovanja odraslih i izvršnog rukovodstva.
Corn je osnivač konsultantske firme "Varyag" i stručni saradnik za "Cipher Brief". Posjeduje magistarski studij iz ruskog jezika i književnosti sa Američkog univerziteta te diplomu iz ruskih studija sa Univerziteta Hofstra, a također je diplomac Američkog vojnog instituta za ruski jezik.
Niko od kupaca se nije pojavio na ročištu za prodaju imovine BHRT-a, licitacija odgođena
