Bivši savjetnik u OHR-u o utjecaju Zagreba i Beograda u BiH: Preuzete agende Miloševića i Tuđmana
Rhotert, koji se nedavno obraćao Rajnskoj sekciji njemačkog Gesellschaft für Sicherheitspolitik o situaciji u Bosni i Hercegovini, strahuje od dalje destabilizacije na Balkanu.
On smatra da EU treba odmah prekinuti sve pregovore i fondove pomoći Beogradu i Banjoj Luci i povećati zaštitne snage Althea za borbeno-brigadno stanje i opremiti je tenkovima.
Tvrdi kako je vlada RS odavno postala ispostava Moskve i Rhotert ne sumnja da bi Bosna bila sljedeća ruska meta da je Moskva uspjela brzo pobijediti Ukrajinu ubrzo nakon invazije u februaru 2022.
"Kad se Bosna raspala, posljedice bi bile razorne, a svaka podjela bi izazvala domino efekat na Balkanu koji niko ne bi mogao kontrolisati", rekao je Rhotert za njemački Militaire Spectator.
Jačanje EUFOR-a u BiH znak "buđenja" Brisela
U tekstu pod naslovom "Opasni san o Velikoj Srbiji", Rhotert je napisao da Milorad Dodik i Aleksandar Vučić godinama koordiniraju svoje političko djelovanje sa Moskvom te smatra da bi EU trebala još povećati nivo snaga na borbeno-brigadno stanje i opremi EUFOR Althea u BiH.
"Zapadni Balkan nije bio na radaru EU dugi niz godina. Samo je invazija Moskve na Ukrajinu 24. februara 2022. doslovno uzdrmala EU. Godinama sam upozoravao na širenje uticaja Rusije u bivšoj Jugoslaviji, ali malo ko je bio zainteresovan. Ali odjednom se sve dogodilo vrlo brzo: za nekoliko dana EU je skoro udvostručila zaštitne snage EUFOR-a Althea u Bosni. Ovo pokazuje da se Brisel probudio. Ovo je veoma pozitivan i važan znak. Međutim, bilo bi još bolje da EU poveća nivo snaga na borbeno-brigadno stanje i opremi ih tenkovima. To bi zbrisalo sve snove o otcjepljenju sa stola", tvrdi Rhotert u intervjuu za njemački portal.
On smatra da Rusija trenutno nije u funkciji da vojnim trupama pojača i podrži Srbe u BiH i na Kosovu, ali mišljenja je da bi BiH bila prva na meti da je agresija Moskve, na samom početku u martu, bila uspješna.
Rhotert potom govori o tome da se Dodik služi tzv. "taktikom salame". Njegovi koraci, u političkom djelovanju, su fleksibilni i on ne ostavlja sumnju da misli ozbiljno kada mu se čini da mu globalna politička situacija ide na ruku.
"Brisel, Berlin i Washington moraju pomno pratiti situaciju i garantirati nastavak postojanja bosanske države. Svaka podjela bi izazvala domino efekat na Balkanu koji niko ne bi mogao kontrolisati. Riječ je o potencijalno nasilnim sukobima u Bosni, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i samoj Srbiji. Beograd kao da je zaboravio da je Srbija multietnička država. Da je Dodik želio srpsku aneksiju RS, Bošnjaci u Sandžaku u Srbiji bi, isto tako, tražili da budu pripojeni Sarajevu", kaže on.
Utjecaj Zagreba i Beograda u BiH
Za to što EU ne reaguje kada Dodik najavljuje da želi stvoriti pravni osnov za vlastitu vojsku RS, svoje obavještajne službe, vlastite pravosudne organe i poreski sistem, Rhotert smatra da je to jer u bloku ima i pristalica Dodika i Vučića.
"Prije svega premijer Mađarske Viktor Orban i njegov evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, koji u više navrata pokušava da Dodiku pruži finansijsku podršku. Također, nažalost, i u Washingotnu i Evropi još uvijek ima političara koji Beograd, a samim tim i Vučića, vide kao 'faktor stabilizacije' na Balkanu. Upravo suprotno je slučaj već više od 30 godina. Beograd i, u manjoj mjeri, ali nažalost sve više, Zagreb, preuzeli su ratne agende bivših predsjednika Srbije i Hrvatske, Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, i žele da ih sprovedu. Srpski i hrvatski lideri smatraju da je dobro vrijeme da se počne iznova odakle je rat završio 1995. godine. Ambicije Beograda i Zagreba da međusobno podijele Bosnu i Hercegovinu treba da se ostvare u srednjem roku za šta se trenutno postavljaju temelji. Moćni šef srpske obavještajne službe Aleksandar Vulin, koji je ranije bio i ministar odbrane i unutrašnjih poslova, posljednje dvije godine otvoreno propagira projekat 'Srpski svet', šifrovani naziv za velikosrpski projekat. Zagreb je našao saveznika u visokom predstavniku za BiH, bivšem njemačkom političaru Christianu Schmidtu, koji je privržen ciljevima hrvatske nacionalističke stranke HDZ i koji je nametnuo neliberalne izborne zakone koje su hrvatski nacionalisti tražili godinama. Ova vrsta politike smirivanja, koju podržava Washington, ali je na sreću odbacili Berlin i Brisel, osuđena je na propast", pojašnjava on.
Članstvo u NATO-u i jačanje pozicije visokog predstavnika
Smatra da su aspiracije BiH ka članstvu NATO-u sasvim opravdane i dodaje da integracija u NATO, koju žele zemlje Zapadnog Balkana, mora biti prioritet. Jer, što prije dođe do toga, manji je potencijalni rizik od oružanog sukoba. Opravdava to tvrdnjom da nije bilo NATO/KFOR-a na Kosovu - odavno bismo imali drugi rat u Evropi u posljednjih godinu dana.
Kada je u pitanju implementacija Agende 5+2 i jačanje pozicije visokog predstavnika za BiH, Rhotert odgovara sljedeće:
"Trenutno vidim da je situacija svakim danom sve gora. Na Agendi 5+2 godinama je bilo malo napretka. Čak se šuška da po ovom pitanju Visoki predstavnik želi intervenirati putem bonskih ovlasti, u ime Dodika, odnosno u vezi sa vojnom državnom imovinom. To bi bio slom. To su glasine, ali su bile potpuno slične onima koje se tiču izbora i ustavnih promjena, koje je Schmidt potom dekretom nametnuo u izbornoj noći, protivno volji Berlina i Brisela. Poziv Evropskog parlamenta da objasni svoje odluke, Schmidt je prvo prihvatio, ali je potom u kratkom roku otkazao. Brisel ne bi smio dozvoliti da ga se ovako tretira, jer plaća polovinu budžeta Schmidtove vlasti, OHR-a. Umesto u Brisel, Schmidt je tada viđen sa svojim prijateljima iz HDZ-a u zajednici Kiseljak u blizini Sarajeva u kojoj je većinsko hrvatsko stanovništvo, gdje je gledao fudbalsku utakmicu Hrvatska-Maroko. Uslikan je ispred zastava ilegalne hrvatske ratne paradržave 'Herceg-Bosne', čije je šestočlano rukovodstvo Haški tribunal 2017. osudio na gotovo 120 godina zatvora. Svirali su i nacionalističke hrvatske pjesme. Ovo svakako nije okruženje za visokog predstavnika. Ali čini se da sve ovo malo utiče na Schmidta pošto ga podržava Washington čije je šestočlano rukovodstvo Haški sud za ratne zločine osudio na gotovo 120 godina zatvora 2017. Svirali su i nacionalističke hrvatske pjesme. Ovo svakako nije okruženje za visokog predstavnika", zaključuje Rhotert.
