Bivši savjetnik Željke Cvijanović: Dodik niže krivična djela, za ubistvo države ne bi trebao postojati imunitet

On je za Srpska.info pojasnio da postoje dva moguća pravca pravnog djelovanja koje je moguće poduzeti nakon što je Dodik potpisao ukaze o zakonima kojima se zabranjuje i kriminalizuje rad četiri državne institucije - Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i VSTV Bosne i Hercegovine.

"Jedan pravni put je krivični progon koji će, vjerujem, uslijediti. To ne prizivam niti želim, ali, naprosto, ima elemenata za krivični progon za počinjeno najteže krivično djelo, ono protiv države. Drugi pravni put je ovo što su uradila ova trojica (op. a. Denis Bećirović, Denis Zvizdić i Kemal Ademović) podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Taj zahtjev će sigurno biti uvažen jer je očigledno da su ovi zakoni suprotni Ustavu Bosne i Hercegovine", kaže Blagojević.

Međutim, Dodik već odavno ne poštuje Ustavni sud BiH, pa se tako očekuje da neće poštovati ni odluku po apelaciji Bećirovića, Zvizdića i Ademovića. Blagojević ističe da takvo ponašanje Dodika vodi u dodatna nova krivična djela.

"Dodik samo množi krivična djela, Bog mu pameti dao. Ovo kažem zato što mu ne želim zlo. Međutim, ovim što radi on pravi zlo i sebi i drugima. Ako ne poštuje odluku Ustavnog suda, onda će ući u još jedno krivično djelo, a to je neizvršenje odluka Ustavnog suda, pa će doživjeti novi krivični progon", navodi Blagojević.

Profesor ističe da je u junu 2023. godine, kao tadašnji savjetnik Željke Cvijanović, prisustvovao sastanku na kojem je Dodik rekao da se "sutra donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH", a da je on i tada upozoravao da to nije pametna ideja.

"Jedini sam na tom skupu, kojem su prisustvovali i Radovan Višković, Željka Cvijanović, Nenad Stevandić, Miloš Bukejlović, rekao da nije politički cjelishodno donositi taj zakon, a osim toga da je taj zakon suprotan Ustavu BiH. Nažalost, nije uvažena moja sugestija i sljedećeg dana je taj zakon donesen. Zašto vam sada ovo govorim? Zato što su time, kao na pladnju, servirali Christianu Schmidtu da uradi sve ono što je uradio poslije toga", rekao je Blagojević.

Schmidt je prilikom donošenja izmjena dopunio Krivični zakon BiH i na način da je u član 156. dodao da se krivično djelo napada na ustavni poredak ne čini samo silom ili prijetnjom upotrebe sile, kako je do tada pisalo, nego i na "drugi protivpravan način". Međutim, on vjeruje da bi ovo što sada radi Dodik spadalo u napad na ustavni poredak sve i da Schmidt nije izmijenio to jer postoje elementi sile.

"Međutim, zabrana rada SIPA i Tužilaštva BiH na teritoriji RS po ovim zakonima bi se jednim širim, ekstenzivnijim tumačenjem, mogla tumačiti i kao prijetnja upotrebom sile, pa bi sve i da Schmit nije umetnuo one riječi, u sadašnjoj situaciji, nakon ovih najnovijih zakona moglo biti krivično djelo napada na ustavni poredak jer, zaista, prijetnja je upotrebe sile ako u zakonu stoji da SIPA ne može da radi na teritoriji RS, a to onda znači da ako ona nešto pokuša silom, mi ćemo joj uzvratiti silom", objašnjava Blagojević.

To bi onda, dodaje on, dalje značilo da SIPA mora prinudno da privodi, a prilikom prinudnog privođenja da joj se suprotstavi MUP RS.

"To je onda ova 'upotreba sile' iz Krivičnog zakona. Koji će načelnik policijske uprave u RS poslati pripadnike naše policije da se suprotstave SIPA? Pa, to je onda još gore i ide se u novo krivično djelo", objašnjava Blagojević.

Na naše pitanje da li su poslanici vladajuće većine, koji su u Narodnoj skupštini RS glasali za zakone o zabrani rada Suda, Tužilaštva BiH, SIPA i VSTV na teritoriji RS, također krivično odgovorni ili ih štiti poslanički imunitet, Blagojević odgovara da se i na njih odnosi krivično djelo "napad na ustavni poredak".

"Što se tiče poslaničkog imuniteta u ovakvim slučajevima, po mom mišljenju, on ne može da važi. Ovo što su oni uradili je ubistvo države. Ne možeš pokušati da ubiješ državu, a onda da se zaklanjaš iza poslaničkog imuniteta. Poslanički imunitet ne važi niti treba da važi za ovakve slučajeve", zaključuje Blagojević.