Bivši uposlenici BHRT-a: Zaustaviti profesionalnu degradaciju javnih servisa

Psimo prenosimo u cjelosti:

Povod ovom otvorenom pismu je krajnje zabrinjavajuće stanje u javnim radiotelevizijskim servisima u Bosni i Hercegovini sa stanovišta njihove temeljne zadaće i odgovornosti. Ti problemi su opštedruštvene, profesionalne, zakonske, ekonomske i, nažalost, prvenstveno, političke naravi.

Osnovna uloga javnih RTV servisa jeste da budu u službi građana, radi informiranja javnosti po najvišim profesionalnim standardima. Funkcija javnih servisa podrazumijeva objektivnost a ne preferiranje unisonih ideoloških i političkih opcija, demokratičnost u komunikaciji a ne selektivnost radi promicanja ili zaštite pojedinačnih i grupnih interesa, nezavisnost a ne podložnost vlastima i interesima pojednih stranaka.

Ovo pismo upućujemo građanima, zakonodavcima, političkim strankama, upravnim i uredničkim organima, kolegicama i kolegama i sindikalnim organizacijama u javnim radiotelevizijskim servisima u BiH (na državnom nivou i entitetskim razinama), drugim medijima, Regulatornoj agenciji za komunikacije, nevladinim organizacijama, međunarodnim misijama u BiH. Težnja je da se pokrenu aktivnosti radi zaustavljanja ekonomske i profesionalne degradacije javnih servisa, čime se dovodi u pitanje njihov zakonima utvrđen status i društveno korisna uloga.

Inicijatori i potpisnici ovog javnog obraćanja su građani koji su i medijski profesionalci, ljudi koji su bili dio Radiotelevizije Sarajevo, kasnije Radiotelevizije Bosne i Hercegovine i njenih nasljednika. I kao medijski profesionalci, i kao nekadašnji radnici u tim kućama, i kao građani - osjećamo se suodgovornim da bar ovako pokušamo doprinijeti da se tim medijima zakonski i ekonomski omogući da normalno djeluju, kako bi svoju društvenu obavezu ispunjavali kako je to legislativno određeno.

Kada je o zakonitosti riječ, ukazujemo na neke činjenice. Prvo, nikad nije ispunjena zakonska obaveza o uspostavi Korporacije javnih RTV servisa BiH. Drugo, a kapitalno, zakonodavci nisu osigurali stabilno finansiranje koje bi omogućavalo nesmetano funkcionisanje i djelovanje javnih RTV servisa u skladu s osnivačkim aktima, kao društvenih medija sa informativnom, kulturnom, edukativnom i zabavnom zadaćom. Treće, u nizu slučajeva vidna su nepoštivanja zakona pri uspostavi i trajanju mandata direktora i upravnih odbora u bh. RTV servisima. Četvrto, revizorski izvještaji u ovim medijskim kućama ukazivali su na nepoštivanje zakona, ali bez posljedica za odgovorne. Peto, građani nemaju nikakvu zakonsku mogućnost da utiču na koncept i djelovanje javnih RTV servisa, mada su nominalno ti mediji namjenjeni njima, dakle, njihovo sredstvo informisanja, demokratske komunikacije i učešća u društvenoj debati. Površne ankete i selektivna javljanja telefonom u program nisu zamjena za činjenje građana subjektima javnih servisa.

Ovome treba dodati političke manipulacije koje su dovele do dalje degradacije funkcionisanja i onemogućavanja razvoja Javnog RTV servisa blokadom digitalizacije sistema.

Kritički osvrt ne odnosi se na sve medije u kompleksu bh. javnih RTV servisa. Nažalost, premalo je izuzetaka. Ne navodimo ih, kao što ne želimo pojedničano etiketirati sve medijske sredine na koje ukazuje ovo obraćanje. Problem je opšte naravi, sistemski je i tako mu treba pristupiti i u analizi i u traženju rješenja. Do rješenja se ne može doći ni lako ni brzo.

Svjesni toga, upozoravamo da je stanje u javnim RTV servisima, ponajprije, dokaz zakonodavne i demokratske slabosti države. Političko destruiranje Javnog Radiotelevizijskog sistema u Bosni i Hercegovini - praćeno koristoljubivim i oportunističkim neprofesionalizmom unutar pojednih medijskih kuća – razarajuće je po demokratiju, bosanskohercegovačko društvo i samu državu. Takvo stanje ostavlja građanina isključenim, pasivnim i ovisnim od strane otuđenih centara moći i objektom političko-informativno-propagadnih manipulacija. Ali, isto tako je bolno što nema društvenog aktivizma za o(d)branu i osvajanje temeljnih civilizacijskih prava građana među kojima je i pravo na pošteno informiranje, kritiku vlasti i javnu raspravu o bitnim pitanjima u bh. državi.

Obratili smo se javno na ovaj način - uvjereni u demokratski potencijal građana države Bosne i Hercegovine, u pretežnost profesionalne etičnosti među medijskim uposlenicima, u proaktivni entuzijazam nevladinih organizacija, u dobronamjernost međunarodnih misija ovdje, u političare i stranke koji su za zaustavljanje svakovrsnog nazadovanja i boljitak za sve u Bosni i Hercegovini. Javni RTV servisi su odraz naše stvarnosti a i prozor za budućnost. Ovim želimo doprinijeti razvijanju svijesti o tome i o odgovornost za ono što će biti ovdje sutra.

Lista potpisnika je po abecednom redu prezimena:

1. Neven Andjelić
2. Zrinka Bralo
3. Sead Čamo
4. Zija Dizdarević
5. Ahmed Džindo
6. Suzana Đozo
7. Josip Grbavac
8. Željko Grilec
9. Suada Hadžiosmanović
10. Ešref Hodžić
11. Emira Hodžić – Trgo
12. Zdenko Jendruh
13. Hasan Kantardžić
14. Boro Kontić
15. Zdravko Lipovac
16. Anton Lovrenović
17. Miralem Mezet
18. Aleksandar Mlač
19. Saveta Močević
20. Kemal Muminović
21. Jasna Muratović
22. Enes Musabašić
23. Fikret Novalija
24. Goranka Oljača
25. Mladen Ovadija
26. Nađa Pašić
27. Senad Pečanin
28. Ljubodrag Pejčić
29. Fuad Prnjavorac
30. Borka Rudić
31. Mirza Sadiković
32. Gordana Sandić – Hadžihasanović
33. Nedim Sarić
34. Predrag Smoljan
35. Jasna Spaić
36. Lutvo Tahirović
37. Nidžara Trbojević
38. Rade Trbojević
39. Nezir Trgo
40. Mirsad Tukić
41. Milenko Vočkić
42. Senad Zaimović
43. Ljiljana Zurovac
44. Valerijan Žujo