Bolnica u Zenici vapi za obnovom: Planovi postoje, novca nema, a ispaštaju pacijenti
Ekipa portala Klix.ba posjetila je bolnicu u Zenicu gdje je razgovarala sa direktorom Rasimom Skomorcom, te je obišla odjele za koje postoje informacije da su u kritičnom stanju. U posljednje vrijeme sve češće se spominje kako su sanitarni čvorovi u toliko lošem stanju da se fekalije slijevaju niz zid iz sanitarnog čvora koji se nalazi na spratu iznad, da kreveti nisu udobni i da sam boravak u bolnici za pacijente predstavlja "mučenje", a ne liječenje.
Direktor Kantonalne bolnice u Zenici Rasim Skomorac je za Klix.ba kazao kako su uslovi u bolnici u kojima se nalaze i pacijenti, ali i ljekari, daleko od idealnih, ali da se kroz svakodnevne radove saniraju sve kritične tačke koje se pojave.
"Mi pored toga poduzimamo i aktivnosti da svaki odjel, gdje se nakupe ti problemi, riješimo sistemski iz temelja. Takvih problema ima dosta, jer su ove zgrade jako stare. Bolnica je napravljena 1959. godine i od tada se rade samo povremene rekonstrukcije, instalacije su zastarjele i sve traži dodatna ulaganja, ali da je stanje toliko kritično i da se dešavaju neke ekstremne stvari, da pacijenti leže na krevetima gdje su iskočili federi, zaista to nije tako", kazao je Skomorac.
Planovi postoje, ali novac ne
U upravi zeničke bolnice svjesni su postojanosti problema i kroz razne projekte pokušavaju da ih čim prije saniraju. Slični projekti, gdje je bilo potrebno uraditi rekonstrukcije ispočetka su urađeni na porođajnom odjelu i drugima.
"Veliki problem imamo samo sa instalacijom, ali za mijenjanje toga treba dosta vremena. Kroz donacije iz Turske uspjeli smo napraviti rekonstrukciju porođajnog odjela i probleme u tom odjelu smo riješili za narednih nekoliko desetina godina. Morate da znate da nije problem u česmi, kada negdje curi voda, problem je u zidu, i takvi kvarovi se ne rješavaju u nekoliko sati. U podrumskim prostorijama imamo problema sa vlagom, postoje planovi da se dalje ide, da se promijeni stolarija, te se nadamo da ćemo to uspjeti realizirati u naredih deset godina", dodao je Skomorac.
Trenutni kvarovi koji su postojali i postoje u Kantonalnoj bolnici Zenica saniraju se iz ličnih sredstava bolnice ili sredstava donatora koji se jave pojedinačno sa ciljem pomoći. Osnivač Kantonalne bolnice Zenica, Vlada i Zeničko-dobojski kanton su obavezni finansirati sve popravke i brinuti u uslovima u bolnici, ali Skomorac je kazao kako ne mogu zahtjevati nešto jer su svjesni da nema novca.
"Nama trebaju desetine miliona KM za obnovu ove bolnice po projektima koji postoje i planovima koji su napravljeni jer smo svjesni problema, a radimo na obezbjeđivanju sredstava da li lično ili preko Vlade, a možda ćemo imati i novo kreditno zaduženje", izjavio je Skomorac.
Sve češći kvarovi CT uređaja, uređaja za magnetnu rezonancu i slično zahtjevaju i popravke ili čak i kupovinu novih uređaja. Međutim, Skomorac je mišljenja da je potrebno prvo napraviti prostorije gdje bi se ta oprema mogla smjestiti.
Prema njegovim riječima, najpotrebnija ulaganja zahtjeva stara zgrada Kantonalne bolnice Zenica na kojoj se od 1959. godine nalaze azbestni krovovi, te odjeli neuropsihijatrije, dječije odjeljenje, ginekologija, hirurgija, neurologija i drugi na kojima bi bilo potrebno zamijeniti stolariju. Na odjelima koji su proglašeni u katastrofalnom stanju, to i ne izgleda tako. Svakim danom majstori rade u holovima Kantonalne bolnice Zenica, a odjeli kao i oprema nisu u kritičnom stanju.
"Ja zaista razumijem teškoće pacijenata, ali i naši ljekari ovdje borave i rade čitav radni vijek te i njima moram napraviti uslove normalne za rad", dodaje Skomorac.
Citostatici, lijekovi i kvarovi na CT uređajima
U proteklom periodu pojavile su se informacije kako se od pacijenata traži da u bolnicu donose svoje lijekove, a Vlada ZDK to je zabranila. Skomroac je kazao da su pacijenti uvijek donosili svoje lijekove koje inače troše, a koji su dobijeni na recept.
"Lijekovi koje su pacijenti donosili u bolnicu su oni koji su im propisani i koje inače troše. Radi se o pacijentima sa hroničnim oboljenjima, a da li će ih trošiti prilikom boravka u bolnici, o tome odlučuje njihov ljekar. Bolnica ima ograničen asortiman lijekova, manji je fokus na oralnim preparatima, a snabdijevanje lijekovima je zadovoljavajuće. Čak i oni najskuplji lijekovi, koji kada su potrebni pacijentu, se pronađu da li u drugoj državi čak i kupe se preko Zavoda zdravstvenog osiguranja ili Ministarstva", dodaje Skomorac.
Nedostatak citostatika čest je problem u Kantonalnoj bolnici u Zenici, a Skomorac je kazao kako njih obezbjeđuje Federalni nivo te da su oni ti koji vrše raspodjelu. Međutim, kada citostatika nestane, pacijenti ih kupuju i donose, dok im Federalni fond refundira sredstva.
"To nije naša obaveza, a mi i nemamo sredstva za to", poručio je naš sagovornik.
Kvarovi na CT aparatu u Službi za kardiologiju su sve češći zbog čega se pacijenti šalju na liječenje na Univerzitetski klinički centar u Sarajevu. Na pitanje, zašto pacijenti iz Zenice sve češće budu upućivani na UKCS, Skomorac je odgovorio da se taj broj smanjio.
"Pacijenti odlaze u u druge kantone i ustanove samo kada se u svom centru ne mogu liječiti. Besmisleno je formirati kardio centre u svakom gradu ili kantonu, potreba za takvim operacijama nije tolika, pa mi dio posla šaljemo za Tuzlu ili Sarajevo. Što se tiče drugih razloga, pacijenti se šalju dalje iz tehničkih poteškoća, kvara aparata ili još uvijek nedovoljne stručne osposobljenosti. Zadnjih deset do dvadeset godina ta brojka se smanjila jer svi su pacijenti išli na onkologiju u Sarajevo, a sada su ovdje. Slična situacija je i sa magnetnom rezonancom do unazad nekoliko godina kao i sa radioterapijom", kazao je Skomorac.
Liste čekanja za snimanja će uvijek postojati
Liste čekanja za snimanje na magnetnoj rezonanci ili drugim aparatima su preduge. Pacijenti po nekoliko mjeseci čekaju svoj red, a prema riječima Skomorca liste čekanja će još dugo vremena postojati, i to nije ništa neobično.
"Liste čekanja će uvijek biti baš kao i svugdje u svijetu. I na zapadu se snimanje MR uređajem čeka po dvije godine. Ne hvalim se time, ali čekanja će uvijek biti. Pokušat ćemo te liste čekanja napraviti transparentnijim da pacijenti vide da nisu jedini, da njihovo čekanje nije volja pojedinca i zla namjera. Kapacitet aparata i ljudstva su ograničeni i nemoguće je zadovoljiti sve odjednom", dodao je Skomorac.
Za kraj razgovora Skomorac je kazao kako doktora u Kantonalnoj bolnici Zenica nedostaje te da tendecija odlaska ljekara van BiH predstavlja ozbiljan problem. Međutim, za nove doktore su potrebna i finansijska sredstva koja nije moguće osigurati sa svim problemima sa kojima se susreću.
Pacijenti u Kantonalnoj bolnici Zenica još nekoliko desetina godina morat će se strpiti na trenutne probleme u kojima se bolnica nalazi, a osnivač bolnice će pronaći način da se ti problemi što prije riješe.
