Bonske ovlasti su bile mrtve, a onda su ih nakon 10 godina oživjeli SNSD i HDZ
Događaji u Ukrajini otvorili su oči dobrom dijelu međunarodne zajednice da politika HDZ-a i SNSD-a u Bosni i Hercegovini može izazvati puno veću štetu njihovim interesima nego što se to činilo uoči ruske agresije.
Dvije odluke Schmidta, u manje od dva mjeseca, uz punu podršku Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Njemačke oživjele su Bonske ovlasti te danas niko ne može tvrditi da takvih odluka neće biti u budućnosti.
Deset godina mirovanja
Prije manje od godinu dana, Valentin Inzko je pred kraj svog mandata nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojim je kriminalizovao negiranje ratnih zločina i upotrijebio Bonske ovlasti nakon punih deset godina.
Tada se činilo, a što nam je potvrđeno iz više različitih izvora, da je u pitanju individualni čin bivšeg visokog predstavnika. Stvarna podrška najmoćnijih zapadnih zemalja u tom momentu je izostala. Međutim, nisu imali opciju nego da prihvate takvu odluku.
Državna imovina
Podsjećamo, Schmidt je u aprilu nametnuo odluku kojom je obustavio primjenu zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske ali i nametnuo izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Po stupanju na dužnost bilo je teško očekivati da će novoimenovani visoki predstavnik Schmidt koristiti Bonske ovlasti, jer njegova pozicija, suštinski ali ne i formalno, bila je oslabljena odbijanjem Rusije da ga u toj ulozi prizna.
Dodatno, ohrabren ruskim stavom, Dodik nije želio prihvatiti Schmidta za visokog predstavnika. Uprkos tome pristup međunarodnih zvaničnika bio je i dalje mlak.
Opasnost koju su kako tada, tako i danas, predstavljale politike HDZ-a i SNSD-a i nije bila toliko u fokusu međunarodnih zvaničnika, šta više, Dodika se pozivalo na "dijalog", a Čović je još uvijek bio "šampion euroatlantskih integracija".
U posljednja tri mjeseca, iako su HDZ i SNSD svoju politiku donekle prilagodili novonastaloj situaciji, u praksi nisu odustali od zacrtanih ciljeva. U kratkom roku zvaničnicima ove dvije stranke nametnute su američke i britanske sankcije kojima su njihove politike otvoreno označene destruktivnim po institucije BiH.
Sve je kulminiralo aktiviranjem mehanizama OHR-a da nameće zakone kojima su njihove opstrukcije onemogućene, jedine dejtonske institucije nad kojom nemaju bilo kakvu kontrolu.
S tim u vezi krivica za oživljavanje Bonskih ovlasti prvenstveno leži na onima koji su svojim glasačima "prodali" ideju da će politikom opstrukcija ili obesmišljavanjem državnih institucija onemogućiti korištenje Bonskih ovlasti, postigavši upravo suprotno.
