Borba za GIKIL: BiH odbija tužbe milijardera iz Indije, tvrde da nema validnu dokumentaciju
Kako navode iz Vlade TK, tužba se u osnovi, neutemeljeno i bez validne argumentacije, poziva da je Bosna i Hercegovina prekršila, odnosno povrijedila obaveze iz Sporazuma između naše zemlje i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija.
"Kako se u Zaključku samog odgovora navodi, od strane države Bosne i Hercegovine ne postoje kršenja, niti povrede Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine. Bosna i Hercegovina i njeni državni organi nisu se ni na koji način uplitali u rad i poslovanje GIKIL-a i da su sva ulaganja evidentirana od strane nadležnog Ministarstva i kod Registarskog suda, kao i u knjizi udjela u Privrednom društvu GIKIL", dio je teksta odgovora Vlade TK.
Također, kako je napisano, navodi se da nisu dopušteni zahtjevi tužitelja da se obrate Arbitražnom tribunalu, budući da tužitelji, to jeste porodica Mittal nema aktivnu legitimaciju u skladu sa zaključenim Sporazumom između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine, a strani ulagač GSHL ima sjedište na Otoku Man (UK), a ne u Indiji, zbog čega Arbitražni tribunal nije nadležan za rješavanje ovog spora.
"Također se ističe da je Bosna i Hercegovina ravnopravno tretirala Privredno društvo GIKIL kao i sva druga privredna društva u skladu sa važećim zakonima Bosne i Hercegovine, bez ikakve diskriminacije, kao i da je privredno društvo GIKIL poslovalo samostalno u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i da je isto društvo čitavo vrijeme poslovalo sa velikim gubitkom, koji se i danas negativno odražava na poslovanje", ističu iz Vlade TK.
Problemi s GIKIL-om postoje duži niz godina, a cijela situacija je eskalirana hapšenjem bivših članova Nadzornog odbora i uprave u toj lukavačkoj kompaniji. Riječ je o Pramodu Mittalu, Rajibu Dasu, Paramešu Batačariju, Ivani Bunoza, Mati Pavkoviću, Erni Mehmedović, Faiku Buševcu i Vehidu Mešiću.
Na listi za hapšenje bila je i Mittalova kćerka Shristi koja je nedostupna organima gonjenja. Bh. pravosuđu postao je nedostupan i njen otac koji je nakon hapšenja pušten na slobodu. Nedugo nakon toga uslijedio je njegov odlazak iz BiH, a optužba za organizirani kriminal težak 21 milion KM i dalje je prisutna.
Sa adrese izvan BiH Mittal je počeo zadavati udarce Bosni i Hercegovini, pokretanjem arbitražnog postupka. Ovaj spor bi našu zemlju mogao koštati stotine miliona ili čak nekoliko milijardi dolara, a finansijski gubici već se osjete.
Naime, koncem prošle godine, Vijeće ministara BiH je na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, donijelo odluku o izvorima finansiranja obaveza u svrhu vođenja međunarodnog investicijskog arbitražnog postupka u predmetu tužbe Pramoda Mittala, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara BiH odobrilo je do 800.000 KM iz budžeta s ciljem zaštite pravnih i imovinskih interesa BiH u ovom arbitražnom postupku.
Sredstva su namijenjena za angažiranje specijaliziranog advokatskog ureda za vođenje međunarodnih investicijskih sporova koji će izabrati Pravobraniteljstvo BiH kako bi zajedno zastupali Bosnu i Hercegovinu u ovom arbitražnom postupku, kao i za plaćanje depozita za rad arbitražnog tribunala te angažiranje pravnih i finansijskih vještaka.
Lukavački GIKIL je nastao spajanjem KHK Lukavac i Global infrastructure Holdings Ltd, a nakon određenih izmjena ugovora kao suosnivač naveden je Global Steel Holdings Ltd (GSHL). U cijeloj priči, Vlada TK je 2003. godine, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa GSHL-om i dala mu na upravljanje svoj udio u zajedničkoj kompaniji GIKIL.
GSHL je dobio većinska upravljačka prava, ali, prema ranijim tvrdnjama Vlade TK, nikada nije ispunio svoje obaveze iz ugovora, koje su se odnosile na ulaganje u zajedničku kompaniju, dok je KHK sve obaveze po istom osnovu ispunio. GSHL je po ugovoru dobio 51 posto upravljačkih prava, iako KHK ima udio od 67 posto, kada se gleda kapital kompanije.
GSHL je kompanija u likvidaciji, a na njenom čelu se nalazio nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a Pramod Mittal, koji je u ljeto 2019. godine uhapšen u Lukavcu pod izuzetno teškim optužbama da je kreirao kriminalnu grupu koja se bavila izvlačenjem okvirno 21 miliona KM iz bh. kompanije.
Kada je riječ o bh. strani priče, Mittal i njegovi saradnici, odnosno GSHL su isključeni iz priče u GIKIL-u, a na osnovu sudskih odluka, odnosno tužilačkog prijedloga koji je usvojen.
Naime, nakon hapšenja Mittala i njegovih saradnika, oni su pušteni na slobodu, a u rješenju je naznačena i mjera zabrane koja se odnosi na bavljenje pozivom u GIKIL-u.
Sve ostalo je osigurano jemstvom od tri miliona KM i 21 milionom maraka imovinsko-pravnog zahtjeva. Mittal navodno tuži BiH zbog kršenja Sporazuma između BiH i Vlade Republike Indije, koji se zove BIT.
Kompanija GSHL je ušla u "poslovni tal" sa kompanijom KHK koju je zastupala Vlada Tuzlanskog kantona tako što su preuzeli vlasništvo nad GIKIL-om. Mittal sada smatra da je prevaren, s obzirom da je on jedini sve vrijeme ulagao u kompaniju, a GSHL i Mittal su dali garancije kada je nastupila velika ekonomska kriza, bez kojih bi se kompanija ugasila, dok je Vlada TK samo crpila finansijsku korist.
A kada je GIKIL počeo da ostvaruje pozitivne finansijske rezultate - maknuli su Mittala iz cijele priče i imenovali sve svoje predstavnike u Nadzorni odbor i upravu GIKIL-a, većina njih su članovi SDA stranke, iako je Ugovorom i Statutom Društva definisano da KHK imenuje dva člana nadzornog odbora, a GSHL tri člana.
Mittal sada smatra da je za sve kriva Vlada TK, a samim tim i država Bosna i Hercegovina koju tuži.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
