"Pitanje genocida u BiH je osjetljivo i u vezi s njim ne treba praviti veliki politički i pravni pritisak, nego svako treba da se bavi onim dijelom zakonodavstva za koji je nadležan", rekao je Borenović.
Borenović je rekao i to da u Narodnoj skupštini RS nijedno pitanje ne može proći ukoliko ono nije u skladu s nadležnostima i Ustavom RS, pogotovo pitanje koje je komplikovano kao što je to tretiranje genocida.
Prethodno je ministar pravde RS Anton Kasipovič rekao da je Ministarstvo pravde RS na vrijeme dostavilo primjedbe na tadašnji Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
"Što se tiče usklađivanja zakonodavstva u BiH sa pravnom tekovinom EU treba imati u vidu ustavom definisane nadležnosti. Prema Okvirnoj odluci negiranje genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, smatra se krivičnim djelom samo u slučaju da je način negiranja izvršen na takav način da se poziva na nasilje ili mržnju prema određenoj grupi. Pozivanje na nasilje predstavlja krivično djelo protiv javnog reda i mira, a imajući u vidu da je oblast javnog reda i mira, u skladu sa ustavima BiH i Republike Srpske u isključivoj nadležnosti entiteta, ovo djelo ne može biti predmet inkrimisanja Krivičnog zakona BiH. Molimo da kao ovlašteni obrađivač prilikom utvrđivanja novog teksta zakona ove naše preporuke uvažite", naveo je Kasipović osnovnu primjedbu na izmjene Krivičnog zakona BiH.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
