BiH
4

Bosanac pronašao izvor nafte u dvorištu: Požarnica kod Tuzle leži na "crnom zlatu"

Anadolija
Kada je Hajrudin Bilalić 1996. godine kupio je kuću u Požarnici kod Tuzle, nije ni slutio da se tu nalazi pravi izvor nafte, što je valjda san čije ostvarenje želi svaki čovjek koji sanja bolji i lagodniji život.
Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Kako Bilalić kaže za agenciju Anadolija, u jednom trenutku vidio je sebe kao šeika.

"Kada sam obavljao neke radove u polju, bila je tu gomila nekog smeća. Ja sam to počistio mašinom i tada se pojavila neka 'mrlja'. Nisam shvatio o čemu se radi, ali dan po dan osjetio sam neki čudan miris", sjeća se Hajrudin.

Nakon toga razgovarao je sa nekim svojim prijateljima i došao do zaključka da se na ovom području nalazi prirodni izvor nafte ili drugog energenta.

"Uglavnom, nešto postoji. Od tada do danas, nekih 15-tak godina, uvijek izlazi na površinu zemlje, nikad nije prestajalo. Zimski ili ljetni period, nema pojačanja, uvijek je isti tempo izviranja", kazao je Hajrudin.

Potrebno dodatno istraživanje

Čak i u zimskim danima je ''crna mrlja'' zapaljiva, što je ekipa AA imala priliku i vidjeti na mjestu događaja.

"Dolazile su neke strane delegacije, snimali su stanje, a jedino je ekipa iz Zagreba odnijela uzorke na analizu", kazao je Hajrudin i dodao da je potreban biznismen koji bi omogućio dodatno istraživanje i kasnije eskpolataciju nafte.

U Požarnicu kod Hajrudina dolazili su i studenti sa fakulteta koji su uzimali uzorke i radili diplomske radove na tu temu.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

"U tim radovima su naveli da se u ovim izvorištima nalaze dvije vrste energenta, plin i nafta, petrol", pojasnio je on.

Na ovom terenu ima više pokazatelja, ali neka od njih su nepristupačna za običnog posjetitelja.

Govoreći o investiranju za izvorišta nafte u Požarnici, Hajrudin kaže da je došao do saznanja da će doći neka firma iz Holandije kako bi se nešto počelo raditi na ovim terenima.

"Ovo je šteta koja se ne može nadoknaditi. Ne znam zašto se ne dokaže da mi imamo potencijal, a ne da uvozimo naftu iz drugih država. Imamo svoju, a puštamo je u prirodu", kazao je on.

U međuvremenu, dok čekaju bogate naftaše koji će platiti početak izvlačenja ''crnog zlata'' iz zemljine utrobe, Hajrudin i njegove komšije naftu koriste i kao ogrjev.

"Ima ljudi koji dolaze pa uzimaju po kanister, dva i koriste je za ogrjev, ali i za premazivanje građe. Sandolini i različite smjese koje se uvoze i kupuju nama ovdje ne trebaju", ispričao je Hajrudin.

No, nafta u dvorištu Hajrudina Bilalića izgleda nije jedina na području Bosne i Hercegovine.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Bušotine u RS

Nakon što je kompanija Jadran-Naftagas, koja je zajedničko preduzeće Naftne industrije Srbije i ruske kompanije Zarubežnjeft, 2011. godine sklopila Ugovor o koncesiji za istraživanje i korištenje ugljovodonika (sirove nafte i gasa) na teritoriji bh. entiteta Republike Srpske (RS), već tokom prve godine istraživanja i probnih bušenja ronađena su izvorišta nafte.

Međutim, količine pronađene nafte nisu dovoljne da bi bile korištene u komercijalne svrhe.

Ipak,  Jadran-Naftagas nastavlja sa potragom, pa je tako u maju ove godine otvorena prva naftna bušotina u RS-u - u Obudovcu kod Bosanskog Šamca. 

U dosadašnja istraživanja u RS-u uloženo je 13 miliona dolara, dok je u toku 2013. planirano da se uloži dodatnih 19,5 miliona dolara, a cjelokupan iznos za istraživanje nafte i gasa u RS-u do kraja 2014. godine iznosi 40,7 miliona dolara.

Jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, moćni "Shell" nedavno je izrazila interes za početak pregovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte u području Dinarida, što su i naveli u dopisu koji su uputili Ministarstvu energije FBiH. Pregovori o dodjeli koncesije mogli bi početi već u februaru 2014. godine, prema navodima iz Vlade FBiH, koji tvrde da je interes ovakve svjetske kompanije veoma važan.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Predloženi su lokaliteti za istraživanje u BiH i Hrvatskoj poput Slunja, Bihaća, Bosanske Krupe, Prijedora, Drvara, Livna, Imotskog, Mostara, Ploča, Metkovića i Dubrovnika. Za potpisivanje ugovora potrebna je prvo saglasnost Vlade FBiH, potom Parlamenta FBiH, a očekuje se da će ugovor biti potpisan najkasnije do kraja 2014. godine, kada bi mogle biti otvorene i prve bušotine.

U Shellu bez komentara

Shell je kao ukupnu vrijednost investicije naveo iznos od oko 700 miliona dolara, a samo jedna bušotina koštat će oko 75.000 dolara.

U svjetskom naftnom gigantu Shell još uvijek ne mogu davati nikakve komentare na zahtjeve koje su uputili prema Vladi FBiH.

"Ne možemo još uvijek davati izjave na tu temu", potvrdio je glasnogovornik Shella.

Kompaniji  Jadran-Naftagas odobrena je koncesija na period od 28 godina, tri godine za istraživanja i 25 godina za period eksploatacije, dok se očekuje da će Shell istu dobiti na 25 godina. Također, ruski naftaši sve više pokazuju i interese za FBiH gdje, preuzimanjem austrijskog OMV-a u BiH, već kontroliraju značajan dio maloprodajne mreže, odnosno benzinski pumpi.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija