Bosna i Hercegovina će danas dobiti kandidatski status EU: Šta će to značiti u praksi?
Iako je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo mnogo govora o tome kako pojedine države članice Evropske unije nisu za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini iz razloga što smatraju kako bi to bila nepravedna nagrada za odlazeću vlast u državi, zemlje članice EU postigle su konsenzus te bi tokom dana trebale potvditi kandidatski status BiH.
Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo, u decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci u februaru 2018. godine BiH je predala ispunjen Upitnik.
Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja kao i 655 dopunskih. Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU.
"Sve institucije vlasti, svi organi u državi, radna tijela i komisije u vladama i Direkciji za evropske integracije uradili su ogroman posao, radili su vrlo vrijedno, angažirano i stručno kako bi naš dio posla bio obavljen što kvalitetnije", kazao je tada predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Odgovori na Upitnik dostavljen Evropskoj komisiji trebali su biti od suštinske važnosti prilikom pripreme mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine za sljedeću fazu evropskog procesa koja počinje kandidatskim statusom.
Šta BiH dobija kandidatskim statusom?
Iako je kandidatski status Evropske unije sam po sebi dobra stvar, pred Bosnom i Hercegovinom i dalje je ogroman put do punopravnog članstva u ovoj organizaciji. Kao što je ranije rečeno kroz nacrt dokumenta o kandidatskom statusu, ali i u preporuci Evropske komisije, Bosna i Hercegovina i dalje će morati raditi na ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije iz 2019. godine, ali i drugim reformskim procesima koje je pred državu postavio Brisel.
"To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te upravljanje migracijama. Reformski prioriteti se uglavnom odnose na 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. godine", navodi se u nacrtu.
Pored reformi koje očekuju Bosnu i Hercegovinu, država će ovim statusom steći i niz prednosti koje će biti vidljive u brojnim sektorima.
"Ono što je je potrebno naglasiti jeste da kandidatski status mapira Bosnu i Hercegovinu kao perspektivnu zemlju u pogledu EU integrisanja, šalje poruku da je država ostvarila određeni nivo političke ekonomske i pravne stabilnosti, mogućnost povećanja investicija, veći kreditni rejting, veći broj turista, više mogućnosti za inovacije i istraživanje, više mogućnosti u oblasti obrazovanja, bolji imidž u svijetu, kao i pristup mnogo većem broju fondova EU nego što je to trenutno. Ono što je sigurno ukoliko uzmemo u analizu današnji relativno negativan", rekao je ranije za Klix.ba Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.
Također, kandidatski status donosi i niz novih programa koji su vezani za investicije.
"Mladi ljudi unutar Bosne i Hercegovine imati će na dispoziciji uslove za bolje obrazovanje, korištenje novih programa koje se odnose na istraživanje, inovacije. Poboljšanje investicija što direktno utječe na socioekonomsku sliku BiH, i povećava broj zaposlenih, statusom kandidata zemlja postaje sigurnija na mapi potencijalnih turista, što će dovesti do povećanja te i sličnih grana razvoja. Dakle, generalno mnogo pozitivnog što će se vremenom reflektirati na život svakog građanina BiH u praksi", naglasio je.
Koji su koraci nakon kandidatskog statusa?
Koliko će Bosni i Hercegovini trebati vremena da od kandidatskog statusa postane država koja će još ozbiljnije zakucati na vrata Evropske unije, pitanje je svakako na koje trebaju odgovoriti prije svega bh. politički zvaničnici.
Kada se govori o narednim koracima, nakon što Bosna i Hercegovina i zvanično dobije status kandidata te nakon što ispuni sve uslove koji su postavljeni pred državu, naredni korak je započinjanje Pregovora o pristupanju.
Ovaj proces podrazumijeva potpuno prilagođavanje zakona jedne države zakonima Evropske unije. U kontekstu Zapadnog Balkana, Evropsko vijeće je usvojilo revidiranu metodologiju proširenja koja podrazumijeva ispunjavanje uslova iz šest pregovaračkih klastera koji unutar sebe sadrže određena poglavlja.
Primjera radi, Srbija je započela rad na sprovođenju ovih klastera te se na primjeru ove države može vidjeti kako izgleda ovaj proces.
Nakon što država kandidat ispuni sve uslove, ona potpisuje Ugovor o pristupanju EU koji ratifikuje u parlamentu svaka od država članica. Ujedno to predstavlja i posljednji korak prije određivanja datuma zvaničnog pristupanja jedne države Evropskoj uniji.
Neminovno, status kandidata vezan je i za aktuelnu geopolitičku situaciju i rusku agresiju na Ukrajinu. Upravo zbog toga, Evropska unija je još ranije dodijelila kandidatski status Ukrajini, ali i Moldaviji koja je također prepoznata kao država na koju Rusija vrši utjecaj.
Nakon Ukrajine i Moldavije, na red je stigla i Bosna i Hercegovina što je svakako prilika koju država treba iskoristiti. Raspoloženje u evropskim krugovima za proširenjem svakako postoji, ali ono, gotovo pa sigurno, neće biti tako vječno.
