Bosna i Hercegovina je druga u svijetu prema broju stanovnika koji žive u dijaspori
Lista zemalja s najvećim udjelom starosjedilačkog stanovništva koje živi u dijaspori, krije priče o ratu i raseljenju, ali i o ekonomskoj stagnaciji i nedostatku perspektive. Sve je to dovelo do iseljavanja.
Pored toga, postoji još niz razloga zašto bi neko morao napustiti mjesto u kojem je rođen, male zemlje su najčešće pogođene ovim fenomenom jer su u nepovoljnom položaju.
Malim zemljama se, pored svoje veličine i (ne)razvijenosti kao još jedan faktor koji utječe na iseljavanje, dodaje i udaljenost. Takve su, na primjer, Gvajana ili Karibi.
Druga grupa koja se najčešće javlja među zemljama sa najvećom dijasporom su one u istočnoj Evropi i na Balkanu.
Nakon sloma komunizma početkom 1990-ih, mnogi ljudi su otišli u potrazi za boljom ekonomskom šansom, na primjer u Zapadnu Evropu.
Bosna i Hercegovina, kako piše Forbes - koja je proglasila nezavisnost 1992. godine tokom pada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela agresiju - do 2020. godine je imala 34 posto svog stanovništva koje je živjelo u inostranstvu.
Albanija je sljedeća zemlja u regionu koja ima veliki broj dijaspore u inostranstvu. Po okončanju više od četrdeset godina komunizma i međunarodne izolacije, potom lošeg upravljanja finansijama doveli su do toga da danas skoro trećina stanovništva živi u inostranstvu.
Zemlje koje su trenutno ili su nedavno bile upletene u rat i sukobe također se značajno pojavljuju na Forbesovoj listi zemalja čiji su građani rasprostranjeni širom inostranstva.
Sirija, nacija od oko 28 miliona domorodaca, sada ima osam miliona njih - ili oko 30 posto koji žive u inostranstvu.
Najveća dijaspora vođena sukobima, međutim, vidi se na nesuverenoj teritoriji, jer više od 45 posto onih koji su rođeni u Palestini trenutno boravi u inostranstvu, prema podacima UN-a.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
