Nije sasvim neopravdana bojazan da bi se bošnjački korpus mogao "podijeliti" na način da se jedan broj njih izjasni kao Bosanci, osnosno kao Muslimani. Upravo zbog toga su određene nevladine organizacije i intelektualni krugovi inicirali kampanje, odnosno pokušali građanima približiti ovu problematiku. Iako se popis stanovništva ne radi primarno radi "prebrojavanja krvnih zrnaca", u BiH je to nažalost najbitnije pitanje. Neke od tih kampanja ili neki od tvoraca tih kampanja, stvari su nažalost učinili na potpuno pogrešan način. U protekla dva dana internet je preplavljen videom u režiji Omladinskog kulturnog centra Gradačac u kojem su, prije svega zloupotrijebljena djeca u svrhu "osvješćavanja našeg naroda". Druga stvar koja je odmah vidljiva je to da se stavlja znak jednakosti između Bošnjaka, kao pripadnika narodu i muslimana, kao pripadnika islamskoj religiji.
Koliko ovakve kampanje mogu biti kontraproduktivne i šta uopće o njima, budućem popisu i zabludama oko izjašnjavanja misle, pitali smo sa prof. dr. Nedžada Mulabegovića, predsjednika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i prof. dr. Omera Ibrahimagića, predsjednika Suda časti ovog vijeća.
"Svi smo mi bili Bošnjaci"
"Koliko kampanje urađene na taj način štete ili ne, to ćemo znati kada bude završen popis. Ima tu jedna stvar, možda ste primijetili da u posljednje vrijeme, i Katolička crkva u BiH poziva svoje vjernike da se kod nacionalnog izjašnjavanja izjasne kao Hrvati. S obzirom na praksu koju smo imali u ranijem sistemu i ranijim popisima, ljudi se u tom pogledu izjašnjavaju sa svojim intimnim stavom. Međutim, kada je riječ o ovom nadolazećem popisu stanovništva, on je prvi otkako je BiH postala nezavisna država, a drugo Dejtonski ustav je tako uredio organizaciju vlasti da mi nemamo građanina BiH, već etniciziranu vlast. Prema tome, učešće u vlasti je određeno i brojem pripadnika određenog naroda. Zato postoji takva jedna javna propaganda, dobro ili loše vođena. Treba imati jedu stvar u vidu, a to je da smo mi u 19. stoljeću, a i ranije, svi u Bosni bili Bošnjaci, neovisno o tome da li je neko bio katolik, musliman ili pravoslavac. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća utjecajem naših susjeda i Katoličke, odnosno Pravoslavne crkve, Bošnjaci-katolici su se hrvatizirali, a Bošnjaci-pravoslavci su se srbizirali. Bošnjaci-muslimani s obzirom na to da su bili pod pritiskom i jedne i druge strane da se opredijele kao Hrvati ili Srbi, su se uhvatili za svoju vjersku pripadnost. Tako da, evo sto godina, katolici se ovdje izjašnjavaju kao Hrvati, a pravoslavci kao Srbi. Navikli su na to da budu jedni ili drugi i zato kod njih nema problema u tome kako će se izjasniti. Muslimani koji se nisu nacionalno određivali, već vjerski, i nije im priznavan njihov nacionalitet, su ostali tu negdje nedefinirani. I kada im je priznata etnička komponenta, priznata im je pod nazivom Musliman (veliko M, u odnosu na malo kao pripadnost religiji)", pojašnjava profesor Ibrahimagić u razgovoru za Klix.ba.
"To je ustavna kategorija i po mom mišljenju to je trebalo uvažiti i insistira se na tome da se takvo uputstvo napravi da, ako se neko izjasni od muslimana kao Musliman (u etničkom smislu) da se to pridoda izjašnjenju Bošnjak, s obzirom da se radi o pripadniku bošnjačkog naroda. Također, isto je i kada se radi o jeziku. Znate da smo učili srpsko-hrvatski, a da je bosanski jezik Austro-Ugarska ukinula 1907. godine. U popisu stanovništva iz 1991. godine veliki broj muslimanskog stanovništva izjasnio se da govori bosanskim jezikom. Kada je riječ o vjerskoj pripadnosti, insistiranju da se izjasni kao musliman, mislim da je to možda i malo previše, da tako kažem, imajući u vidu da će se ljudi koji su vjernici izjasniti onako kako vjeruju, a razumije se da će među Bošnjacima biti onih koji su ateisti", dodaje profesor Ibrahimagić.
Naš sagovornik naglašava da, kada govorimo o mogućnosti izjašnjavanja kao Bosanac i Hercegovac, potpuno je jasno da su svi koji žive u ovoj državi Bosanci i Hercegovci.
Razlika između etničke i nacionalne pripadnosti
"Bosanci su svi u ovoj zemlji po svojoj državnoj pripadnosti, kao što su i svi Amerikanci, neovisno o etničkom porijeklu, jednostavno Amerikanci", kaže profesor. O uvjeravanjima kako će se stvari u BiH u političkom smislu, uređenju države i Ustava drastično promijeniti ukoliko se veliki broj ljudi izjasne kao Bosanci i Hercegovci, profesor kaže kako su to zablude.
"Tako misle oni koji ne poznaju dovoljno teoriju nacionalnog pitanja. U jednom multietničkom društvu kakvo je BiH treba praviti razliku između etničke pripadnosti i nacionalne pripadnosti. Multietničko društvo treba praviti razliku između etnokulture i političke pripadnosti. Etnokultura je vezana za jezik, običaje, kulturu..., a politička pripadnost se veže za državu. Problem je bio u kontrolnom popisu što se stavljao znak jednakosti između nacionalne i etničke pripadnosti, pa je došlo do zabune. Po političkoj pripadnosti, zajednici kao državi, mi smo svi Bosanci i Hercegovci. Kod ljudi koji su osviješteni i koji se ne vode emocijama, nego razumom, tu nema zabune", kaže Ibrahimagić.
Profesor Mulabegović ocjenjuje kako nastojanja određenih kampanja koje imaju za cilj sugerirati određenim etničkim grupama kako da se izjasne, u nekim slučajevima imaju pozitivan, a u nekim negativan predznak.
"Na taj način se stvara jedna kakofonija u samom pristupu i vjerovatno oni koji idu sa nekim negativnim motivacijama, idu sa tendencijom zbunjivanja onih koji će se opredjeljivati. Mislim da je u datim uvjetima definisanja BiH, onakvom kakva jeste kao država tri naroda, vrlo bitno da se dobije transparentna slika i u tom segmentu nacionalne pripadnosti. Ono što je negativno u svemu tome je javno iznošenje, jer je to danas jednostavno i moguće preko različitih portala i sredstava javnog informiranja različite provinijencije, čitavog jednog spektra stavova i rezultat toga može samo biti zbunjivanje onih koji možda nisu na tom obrazovnom nivou ili nekom drugom nivou spoznaje i saznanja o samom sebi. Miješaju se kategorije i stvara se zabuna", kaže predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Ovo se prvenstveno dešava unutar bošnjačkog korpusa, jer nema gotovo nikakvih dilema kada su u pitanju ostala dva konstitutivna naroda. Otuda i potreba da se blagovremeno da informacija onima kojima je potrebna.
Zbunjivanje građana
Profesor Mulabegović također napominje da se ne može miješati pripadnost državi i pripadnost određenom narodu. Pitanje vjeroispovijesti je, naravno, posebna kategorija i stvari su tu jasne i standardizirane, ali se pokušavaju, dodaje profesor, bespotrebnim kompliciranjem zbunjivati građani.
"Atmosfera neposredno pred pretstojeći popis otvara mogućnost svima koji su dobronamjerni i zlonamjerni, ali nažalost i onima koji razumiju stvari i onima koji u tom nerazumijevanju i neznanju stvari i rogobatnosti, ostavljaju negativne efekte", kazao je Mulabegović, komentirajući klipove kakav je onaj snimljen u Gradačcu o kojem se već dva dana bruji.
Profesor Mulabegović naglašava da sam čin popisa kod nas ima političke konotacije, što smatra neprihvatljivim i odrazom nepoznavanja stvari i određenog primitivizma.
