Međutim, ono od čega ovaj grad kao da bježi i od čega se naročito u zadnjih par godina odrođuje jeste rijeka Vrbas. Uz dolazak novih stanovnika i takozvanu urbanicaziju grad Banja Luka kao da polako zaboravlja na kojem mjestu se njena kolijeva nalazi i gdje je nastala - a to mjesto je u gornjem dijelu grada poznatom pod imenom Gornji Šeher. Na ovom mjestu se nalazi plaža Vrućica s toplim banjama. Čini se da ogroman broj Banjalučana nikada nisu ni čuli za tople banje, koje jesu svojevrno blago ovoga grada. Voda u banjama je ljekovita i dostiže temperaturu čak i do 36 stepeni celzijusa, pa se korisnici istih mogu banjati i zimi.
Jedno vrijeme ovo mjesto je bilo zapušteno ali uz entuzijazam predsjednika udruženja Eko-kultura, Dragoslava Kantara, koji u sebi nosi radni elan, pozitivnu energiju i dobre ideje, doprinijelo je da Vrućica danas izgleda lijepo i čisto. Dragoslav je odlučio da zasuče rukave kako bi zapostavljenim banjama na plaži Vrućica povratio onaj stari sjaj koje su imale nekada. Banja Direklija koja je najstarija rimska banja na području Banja Luke bila je polupana i trebalo ju je renovirati.
"S radom samo počeo prije petnaestak godina kao fizičko lice. Tada još nisam osnovao udruženje jer je najprije trebalo da se cijeli prostor počisti. Na prostoru gdje je banja Direklija bila je ogromna deponija. U početku sam radio sam a kasnije kada sam došao do novčanih sredstava i materijala za rad organizovao sam veću akciju čišćenja u kojoj je učestvovalo desetak ljudi", kaže Dragoslav Kantar.
Dragoslav je svakodnevno radio na čišćenju tog prostora pa je prilikom rada pronašao i novi topli izvor od koje je nastala i banja koju je on simbolično nazvao Luka. Ova banja se nalazi pored rijeke Vrbas na otvorenom prostoru ispod ogromne stijene što joj daje atraktivan izgled i najviše se koristi u ljetnom periodu kada je nivo rijeke manji.
Kolijevka Banja Luke
U međuvremenu je Agencija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, 2004. godine, tople banje proglasila nacionalnim spomenikom. Negdje u tom periodu je i Dragoslav Kantar osnovao udruženje građana Eko-kultura kako bi svoj rad podigao na ozbiljniji nivo.
Agencija za očuvanje nacionalnih spomenika je zadužila entitetsku vladu da obezbjede sve pravne, administrativne, tehničke i ekonomske mjere kako bi se ovaj prostor stavio u funciju. Međutim na nivou vlasti niko po tom pitanju ništa nije uradio pa su članovi udruženja Eko-kultura napisali projekat Kolijevka Banja Luke koji u sebi ima rješenje kako da se na najbolji način iskoristi ovaj prostor.
"Tu bi se angažovali stručnjaci iz oblasti istorije, turizma, prava i arhitekture, od koji bi se tražilo da svojim učešćem daju mišljenje i izjasne kako bi se cjelokupan posao koji projekat obuhvata uradio na najkvalitetniji način", kaže Dragoslav i dodaje da grad jeste deklarativno podržao projekat ali samo pod uslovom da isti prođe kod neke druge međunarodne organizacije koja bi donirala realizaciju projekta.
Banja Luka manjka turističkim sadržajem
Udruženje Eko-kultura je dalo rješenje regulacionog plana na prostoru Vrućice, kojim je predloženo da se cijeli prostor tretira kao botanički vrt koji bi imao svoje kulturne i turističke sadržaje. U realizaciju projekta spada i izgradnja adekvatnog objekta koji bi služio u svrhu zaštite prostora, a u isto vrijeme bi uz svoje turističke i ostale sadržaje omogućio i samoodrživosti udruženja.
"Ovo bi rezultiralo da se mnogi ljudi zaposle, cijelo područje gornjeg grada bi bilo okrenuto prostoru botaničkog vrta, te je važnost projekta kada se i to uzme u obzir mnogo veći nego što na prvi pogled izgleda", tvrdi Kantar. Međutim da bi se napravio jedan pristojan botanički vrt sa svim popratnim objektima potrebne su finansije koje gradski oci nisu obezbjedili te je ostalo na udruženju Eko-kultura da se brine za održavanje i opstanak tog prostora kako se ne bi desilo da se sve opet pretvori u deponiju.
"Velika je šteta što ljudi koji bi trebali da brinu o gradu nemaju više interesovanja za naš projekat. Banja Luka nema niti jedno turističko mjesto gdje bi posjetilac mogao da se upozna za istorijom ovog područja. Tvrđava Kastel se renovira godinama tako da čak ni ona nije u funkciji. S obzirom da je na mjestu gdje se ove banje nalaze i potekao grad, to bi bilo odlično za stanovnike Banja Luke koji bi imali sjajan prostor gdje bi kvalitetno mogli da provode vrijeme sa svim popratnim sadržajem koji bi tu postojao", kaže Dragoslav.
Ljekovita voda i endemsko bilje
Topla voda koja izvire iz banja na Vrućici u sebi sadrži sumpor i jako je ljekovita, stoga u periodu kada je toplije vrijeme ovo mjesto posjeti na stotine ljudi. Tu se pretežno radi o starijim osobama mada banje koristi i mlađa populacija. Kao što smo rekli na prostoru botaničkog vrta postoji i stara rimska banja Direklija koja je zatvorena i nalazi se u stijeni što joj daje na atraktivnosti. Ovu banju je Dragoslav renovirao i napravio predulaz koji se koristi kao svlačionica, te se u toj banji ljudi kupaju i u hladnijem periodu.
"Osim banja u ovom botaničkom vrtu postoji izvor koji se zove Šugavica čija voda liječi od raznih kožnih oboljenja, a vrijedno je napomenuti i to da na izvorištu toplih banja raste i endemska biljka koja ima jako ljekovita svojstva i liječi od veneričnih bolesti", rekao je Dragoslav.
Zbog ovog prebogatog ljekovitog izvorišta koje se nalaze na predivnoj oaziji zdravlja i ljepote Vrućici, Dragoslavova je ideja da se u dogledno vrijeme, kada se projekat Kolijevka Banja Luke realizuje, organizuju razni seminari koji će ljude da uče zdravoj ishrani i zdravom načinu života.
"Ispred nas je mnogo ideja koja treba da praktično uradimo, a volje za to ne nedostaje i uvjeren sam da sve dok budemo razmišljali pozitivno možemo vjerovati da ćemo kvalitetnije i živjeti. Projekat Eko-kulture može da bude sjajan primjer našim sugrađanima, ali i građanima drugih gradova, da ako se malo potrude mogu doprinijeti da se svijet barem malo okrene ka boljem", rekao je na kraju Dragoslav.
Snimljeno hapšenje vozača koji je uletio u masu u Magdeburgu: Saudijac se mirno predao policajcima
