Brčko: Grad tužnih podjela u najznačajnijem danu za Bosnu i Hercegovinu
Brčko kao distrikt Bosne i Hercegovine je nastao odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, a uspostavljen je 8. marta 2000. godine. Većina građana ove regije 1. mart - Dan nezavisnosti BiH te 25. novembar - Dan državnosti naše zemlje obilježava kao državne praznike, međutim prisutan je i dio onih koji ove značajne datume ne priznaju.
Ovaj dan je za određeni dio tamošnjeg stanovništva bio radni kao i svaki drugi, s obzirom na to da zakonsko utemeljenje za drugačije ne postoji. Oni građani koji su za obilježavanje Dana državnosti BiH, u javnoj administraciji i preduzećima srijedu su mogli iskoristiti kao slobodnu, dok su ostali koji ne priznaju ovaj datum, uredno došli na svoje radno mjesto.
"Iako naša lokalna zajednica nije smogla snage i u svoja zakonska rješenja ih uvrstila kao neradne dane, većina građana u Brčko distriktu Dan nezavisnosti BiH i Dan državnosti BiH obilježava kao državne praznike. Uvažavajući ih kao takve, svi imamo pravo koristiti ih kao slobodne dane, a privatna preduzeća ističu državnu zastavu BiH te uz to imaju mogućnost da ne rade", kaže za Klix.ba Sead Šadić, glavni koordinator u Vladi Brčko distrikta.
Grad koji BiH čini cjelovitom
Brčko distrikt slovi za lokalnu zajednicu koja Republiku Srpsku dijeli na dva dijela – istočni i zapadni, a među građanima se može čuti i to da spaja Federaciju BiH sa dva dijela manjeg bh. entiteta, čineći tako cjelovitom Bosnu i Hercegovinu.
Korijen podjeljenosti koja prevladava u ovoj sredini, Šadić vidi u određenim političkim subjektima koji njeguju politiku Republike Srpske, ne želeći prihvatiti utemeljene historijske činjenice.
"Ali, oni moraju shvatiti da je Brčko distrikt ključ Bosne i Hercegovine, što se dosad pokazalo u mnogo čemu. Politički subjekt kojem pripadam skupa sa mnom prihvata sva zakonska rješenja koja su na snazi u BiH. Kada govorimo o samoj podjeli, političkim subjektima koje dolaze iz manjeg bh. entiteta ove situacije odgovaraju i često pokušavaju na različite načine isprovocirati taj dijalog u javnom prostoru. Međutim, mi smo uvijek pokazivali jednu drugu stranu, odnosno sferu tolerancije, ne želeći o ovim stvarima raspravljati u javnom prostoru, već ukazivati na probleme u našoj lokalnoj zajednici i načine njihovog rješavanja", ističe Šadić.
On poručuje da je država - država te da je svima jasno šta znači Bosna i Hercegovina.
"Njihov je problem što neke stvari ne mogu prihvatiti i što bi zastavu BiH pomaknuli ispred državnih i lokalne institucije u Brčkom. Mi s ponosom ističemo da ispred naših institucija imamo nove zastave svakog državnog praznika. Također, s ponosom ističemo da se Brčko distrikt kao lokalna zajednica ove godine najbolje organizovao za obilježavanje dva značajna praznika za našu državu", poručuje Šadić.
Zagovornici cjelovitosti Bosne i Hercegovine i ove godine su uložili trud kako bi na prigodan način obilježili datum obnavljanja državnosti. Zbog narušene epidemiološke situacije upriličeno je polaganje vijenaca i cvijeća, a prigodnim plakatima na gradskim lokacijama ukazano je na to da je danas 25. novembar – Dan državnosti BiH.
Huso i Anto poručili: Borimo se za zajedništvo
Na spomen obilježjima u centru grada članovi Vlade i Skupštine Brčko distrikta koji njeguju 25. novembar, skupa s predstavnicima političkih subjekata te boračkih udruženja Armije RBiH i HVO-a su odali počast.
Rame uz rame danas su stajali Huso Ahmetović, predsjednik Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja Armije RBiH u Brčkom i Anto Jerković, predsjednik Udruženja dobrovoljaca i veterana domovinskog rata HVO-a Brčko. Obojica su stava da je 25. novembar od velikog značaja te da se bore za zajedništvo.
"Za pripadnike Armije RBiH ovo je jedan od najznačajnijih dana u historiji, jer je potvrđena državnost naše jedine Bosne i Hercegovine. Veoma je bitno da svi zajedno obilježavamo značajne datume, ali nažalost u Brčko distriktu to nije slučaj. Mi skupa s pripadnicima HVO-a to činimo. Mi smo se svi borili za zajedništvo i nadamo se da ćemo do njega na kraju i doći", kazao je za Klix.ba Ahmetović.
Čestitajući svim građanima Dan državnosti BiH, Jerković je iskazao tugu zbog činjenice da 25. novembar ne priznaju svi u distriktu.
"Sve dok budem imao snage poticat ću i hrvatski narod na to da obilježavamo ovaj dan. Rad na suživotu i zajedništvu je veoma bitan. Prošlo je mnogo godina od svega što se desilo i mi sada moramo poticati mlade na to da zaborave prošlost koja nas je, nažalost zadesila. Nadam se da će nam budućnost biti bolja", poručio je danas Jerković.
Brčansko Udruženje građana Stećak već pet godina svojim aktivnostima pronosi osjećanja pripadnosti domovini Bosni i Hercegovini. Predsjednik ovog udruženja Ernad Osmić u razgovoru za Klix.ba konsatuje da ovaj praznik, za razliku od ostalih, govori o jedinstvu države.
"On govori o mjestu na kojem živimo svi mi, kao i o tome da bez obzira kako se izjašnjavali, koje god vjere ili nacionalnosti bili, moramo shvati ovu našu državu kao jedinu domovinu u kojoj su generacije prije nas živjele te u kojoj će i generacije poslije nas živjeti", ističe Osmić.
Mišljenja je da su o značaju 25. novembra mladi znatno svjesniji u odnosu na prethodne generacije, ne dopuštajući da do njih dopru političke konotacije koje se vrte oko datuma poput ovog.
"Zamolio bih mlade da u slučaju ovog datuma zanemare politiku, zatim bilo kakva nacionalna istupanja te da se okrenu onome što 25. novembar i promovira – jedinstvo i slogu naroda za građenje sadašnjosti, ali i budućnosti u duhu ZAVNOBiH-a", potcrtava Osmić.
Obrazovanjem protiv podjela
Kao najveći odbrambeni mehanizam protiv podjela ovaj mladi Brčak vidi u obrazovanju, ali i putovanjima koja će doprinijeti upoznavanju različitih kultura.
"Što više različitih kultura upoznamo te što se više obrazujemo iz mnogih polja, pa makar to bilo i površno na početku, imat ćemo otvorenije vidike. Kao nastavnik u osnovnoj školi svakodnevno svjedočim tome da jedan podatak djeci može promijeniti određenu perspektivu. Starije generacije su tu da usmjere mlađe da poštuju ono što je bilo, ali i da se obrazuju u smislu otkrivanja novih horizonata i perspektiva iz kojih se može gledati na stvari", smatra Osmić.
U ovoj priči vrijedi svakako spomenuti da su se na današnji dan, prije 77 godina, u jeku Drugog svjetskog rata, Srbi, Bošnjaci i Hrvati naše zemlje sastali u gradiću na oslobođenoj teritoriji - Mrkonjić Gradu, gdje su udareni temelji modernoj državi Bosni i Hercegovini.
Ovim historijskim činom, poznatijim kao Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a vraćena je bh. državnost koju je naša zemlja izgubila 1463. godine, padom pod upravu Osmanskog carstva. Tada su i potvrđene njene historijske granice.
Historičar Emir Musić kao najznačajniju tačku koja je donesena na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a navodi rezoluciju sa porukom da BiH nije ni hrvatska, ni srpska, niti muslimanska, odnosno bošnjačka, nego da je ona i muslimanska i srpska i hrvatska, uz to da se potpisnici zalažu za slobodu i bratimljenje svojih naroda, težeći jednakosti i ravnopravnosti unutar te federalne jedinice.
Dva naroda njeguju baštinu, ne i treći
Ovaj mladi Brčak smatra da je u distriktu danas implementacija odluka ZAVNOBiH-a vidljiva samo kod dva naroda, odnosno kod Hrvata i Bošnjaka, dok kod pripadnika srpskog naroda izostaje njegovanje te baštine.
"Prilikom obilježavanja Dana državnosti BiH malo se govori o samoj borbi Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, odnosno određenih ljudi na čelu s Avdom Humom, zatim Rodoljubom Čolakovićem i Pašagom Mandžićem, koji su se prvi izborili nasuprot idejama Centralnog komiteta Komunističke partije na čelu sa Moša Pijadom, Milovanom Đilasom i Sretenom Žujovićem, koji nisu bili za to da BiH bude federalna jedinica, odnosno država, već da ona ima određenu autonomiju unutar te federalne Jugoslavije. Oni su uspjeli da ostvare tu pobjedu što je kasnije i potvrđeno kroz same ideje na skupštinama ZAVNOBiH-a, odnosno kasnije i AVNOJ-a", podsjeća Musić.
Ukoliko svi želimo da Bosna i Hercegovina ide ka prosperitetu, skupa sa svojim narodima, Musić smatra da se bitno voditi nepobitnim historijskim činjenicama. To posebno, kako kaže, trebaju činiti mlađe generacije.
"Najbolja ideja koju možemo ponijeti dolazi iz poruka Skupštine ZAVNOBiH-a koja je održana u Mrkonjić Gradu", naglasio je Musić.
Za razliku od 1. marta i 25. novembra, 8. mart u Brčkom je u zakonskom okviru utemeljen kao neradni dan jer se na ovaj datum obilježava godišnjica distrikta. Članovi lokalne administracije skupa sa ostalim građanima, kao njegovatelji bh. tekovina, danas su ponovi izrazili nadu da će u dogledno vrijeme i spomenuta dva dana biti prihvaćena kao državni praznici. Tada bi svi skupa mogli osvježiti sjećanja historijske odluke s malog dijela slobodne teritorije, u to vrijeme Evrope okovane fašizmom.
