INTERVJU / Brkić: NATO postoji od 1949. godine bez BiH i to vrlo uspješno
Možemo li biti zadovoljni NATO integracijskim procesom BiH?
Ako polazim od činjenice da su BiH i Crna Gora krajem 2006. godine zajedno ušle u NATO program Partnerstvo za mir(Pfp) i da smo skoro u isto vrijeme 2009. godine podnijeli zahtjev za članstvo u Akcijski plan za članstvo (MAP), a da je prije nekoliko dana NATO pozvao Crnu Goru u punopravno članstvo u Savezu, smatram da je dinamika našeg integracijskog procesa mogla biti brža. Međutim, ostvarujemo dobru saradnju kroz postojeće programe saradnje s NATO-om i radimo na ispunjavanju uvjeta iz Talina kako bi Savez mogao što prije donijeti odluku o aktiviranju Akcionog plana za članstvo. Ponovit ću da je Bosna i Hercegovina učinila dosta u procesu reforme odbrane koja je realizirana uz značajnu potporu NATO-a. Tokom tog procesa, BiH je već preuzela određene NATO standarde.
U kojoj su fazi ti procesi, ima li pomaka?
Prema mojoj ocjeni ostvareni su mjerljivi pomaci. Iako BiH ne može koristiti program "Godišnji nacionalni plan", koji je osnovni instrument strukturalne saradnje između NATO-a i država članica MAP-a, sve dok ne riješimo uvjet iz Talina, naša država vrlo dobro i predano koristi sve ostale mehanizme i instrumente saradnje. To su, u prvom redu, Individualni partnerski akcijski plan (IPAP), Proces plana i revizije (PARP) i Individualni partnerski program (IPP). Svi ovi programi su koncipirani tako da se ispunjenjem zacrtanih ciljeva dostigne ukupna "interoperabilnost", tj. prilagodba uvjetima, vrijednostima i standardima koje baštine članice ovog najsnažnijeg vojno-političkog saveza.
BiH je implementirala planirane aktivnosti u okviru odbrambenog dijela IPAP-a, pri čemu je akcent bio na Oružanim snagama BiH i razvoju kapaciteta interoperabilnosti, pozitivno je ocijenjena implementacija trenutnog seta Partnerskih ciljeva kroz PARP Procjenu 2015. Od ukupno 40 Partnerskih ciljeva implementacija 27 ciljeva odvijala se u skladu s postojećim planovima bez većih ili sa manjim problemima, što procentualno iznosi 95 posto od ukupnog broja ciljeva, čime je nastavljen pozitivan trend iz prethodne godine.
Pomaci se ogledaju i u procesu knjiženja vojne perspektivne imovine koja je uznapredovala od formiranja nove vlasti u aprilu. Do sada su uknjižene 23 lokacije, a za dvadesetak lokacija uknjiženje je u toku. Želim naglasiti da u ovom smislu Ministarstvo odbrane BiH, Tužilaštvo BiH i ostale nadležne institucije ulažu maksimalne napore kako bi se ovaj proces ubrzao i završio.
Komisija za NATO integracijski proces Vijeća ministara BiH, na čijem sam čelu, ulaže značajne napore za dostizanje standarda i uvjeta, promociju postignutog napretka u NATO integracijskom procesu i informisanju javnosti o aspektima ovog integracijskog procesa.
Želio bih podvući da NATO integracijski proces ne treba promatrati odvojeno od EU integracijskog procesa. Ovi procesi su komplementarni jer ispunjavanje uvjeta koje traži NATO ide u korak s ispunjavanjem uvjeta koje očekuje EU i obratno. NATO je zasnovan na zajedničkim vrijednostima i obvezama čija se saradnja temelji na solidarnosti zemalja članica.
Ono što je najbitnije je poruka NATO-a da perspektiva članstva za BiH postoji, ali da dinamiku približavanja diktira BiH. Od nas samih zavisi koliko brzo ćemo dostići standarde i ispuniti uvjete u vladavini prava, demokratiji, poštivanju ljudskih prava, smanjenju korupcije i organiziranog kriminala.
Kada bismo mogli očekivati pridruživanje vojnoj alijansi?
Članstvo u NATO-u je dosta ispred nas, ali je važno da su ta vrata za nas otvorena, što je jasno poručio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na ministarskom sastanku u Briselu, kada je Crna Gora pozvana u članstvo. Mislim da se u ovom trenutku ne trebamo trošiti na prognoze o pridruživanju već na proces pridruživanja, odnosno reformske procese koji će voditi unapređenju demokratskih principa, stabilnosti i sigurnosti.
Integracijski procesi vezani za prijem u NATO i EU su važni nama. NATO postoji od 1949. godine bez BiH i to vrlo uspješno. Na nama je da što efikasnije iskoristimo perspektivu članstva, ispunimo uvjete i dosegnemo standarde neophodne za članstvo, a onda na demokratski način, uvažavajući sve u BiH, donesemo odluku za članstvo. Dakle, smatram da se BiH treba fokusirati na reforme i prilagođavanje, radi koristi koje one donose za naše građane, a o samom pitanju članstva se treba odrediti kada za to dođe vrijeme.
Sve države koje su postale članice NATO-a su se demokratizovale, nisu vodile nijedan rat sa susjedima, došlo je do povećanja GDP-a, kao i do povećanja stranih direktnih investicija, njihovi građani mnogo bolje žive, a nedugo nakon ulaska u NATO sve te države su postale i članice EU.
Osim toga, od početnih 12 država članica Saveza, do 29 koliko će ih biti sa Crnom Gorom, niko nije istupio iz NATO-a u posljednjih 66 godina, iako postoje vrlo jasni mehanizmi kako se to može učiniti.
Šta najviše koči NATO integracijski proces BiH?
Uspjeh u integracijskim procesima vezanim za prijem u NATO i EU zahtijeva snažnu političku opredijeljenost, stručan i učinkovit rad institucija i podršku društva. Nemogućnost postizanja političkog dogovora u vezi s cjelokupnom državnom imovinom, a vojna imovina je dio paketa državne imovine, jedna je od poteškoća. Osim toga, dobro informisana javnost je od vitalne važnosti za podršku građana u ovom procesu. Komsija za NATO proces će u narednom periodu svoje aktivnosti usmjeriti ka informisanju javnosti o svim aspektima budućeg članstva kako bi javnost u našoj državi mogla argumentovanim, a ne emotivnim rasuđivanjem zauzeti stav da li je za ulazak u NATO ili protiv toga.
Smatram da su emotivni argumenti vrlo moćni i stoga je važno predočiti našim građanima i javnosti šire aspekte NATO integracijskog procesa. Čvrsto vjerujem u vrijednosti i značaj javnih informacija i javnog angažmana u pitanjima koja se odnose na NATO te vjerujem da će naši napori polučiti stabilan pozitivni trend prema ovom procesu.
