Brkić: Nisam siguran da bi danas svih 30 članica NATO-a podržalo prijem BiH
Potvrdio je to u razgovoru za Fenu zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Komisije formirane sredinom marta, Josip Brkić.
Na formiranje te komisije čekalo se godinu i pol dana nakon što je formiran sadašnji saziv Vijeća ministara BiH u decembru 2019. godine, a ona predstavlja institucionalni okvir BiH nastavka saradnje sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO).
Komisiju sačinjava 21 član koji su predstavnici institucija BiH iz tri konstitutivna naroda, a sve odluke unutar Komisije trebale bi se donositi na temelju konsenzusa kako bi trebao biti i donesen dokument koji predstavlja pravni okvir za saradnju s NATO-om - Program reformi.
Budući da Program reformi predstavlja planove države za jednu kalendarsku godinu, članovi Komisije u ponedjeljak će sagledati, naglašava Brkić, šta su to kontribucije institucija kako bi se dobila prva radna verzija tog dokumenta, a nakon što Komisija odobri dokument on će biti proslijeđen Vijeću ministara.
Govoreći o putu BiH ka članstvu u NATO-u, Brkić je podsjetio da su dva od tri direktna susjeda BiH punopravne članice NATO-a (Hrvatska i Crna Gora) dok se Srbija vlastitom odlukom odredila za vojnu neutralnost, ali i duboku saradnju s NATO-om.
"Ako pogledamo dalje vidi se da cijeli prostor jugoistočne Evrope zapravo čine zemlje članice NATO-a. Veoma je važno da NATO nikada od BiH nije ultimativno tražio u kontekstu promjene statusa nego je naglašavano da će se poštovati ono što se unutar BiH dogovori", podvukao je Brkić.
Stoga je BiH trenutno u procesu saradnje s NATO-om, a godišnji izvještaji odnosno Program reformi se dostavlja u Brisel te postoji dinamika odnosa na političkom planu, dok s vojne strane BiH učestvuje u NATO vođenim misijama u Afganistanu za šta je dobila sve pohvale.
"Kada će BiH postati članica NATO-a i hoće li uopće pitanje koje je pred nama i vjerovatno će ga donijeti neka nova garnitura političara. U ovom trenutku je važno ne zatrovati prostor saradnje koji postoji između BiH i NATO-a bespotrebnim jalovim pričama", podvukao je.
Također, Brkić je podsjetio da članstvo u NATO-u nije samo pitanje volje države BiH nego postoji potreba da o tome odluči 30 država članica NATO-a koje trebaju dati odgovor da li su spremne primiti BiH ili nisu, a Brkić nije siguran da bi danas sve države potvrdno odgovorile.
Također je podsjetio da su u skladu sa Strategijom vanjske politike BiH koja je definirana 2018. godine članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u vanjskopolitički ciljevi BiH, a on kaže da nema dilemu o punopravnom članstvu u BiH u NATO-u, ni on ni stranka koju predstavlja (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ).
"Poenta je da trebamo doći do odluke o tome na temelju konsenzusa unutar BiH da postoji saradnja i da ona ne bude blokirana ili na margini vanjskopolitičkih prioriteta BiH. Zbog toga je potrebno nastaviti odnos BiH i NATO-a kakav je moguć", dodao je.
Kaže i da razumije drugačije poglede na članstvo, ali takvi stavovi se moraju pomiriti da bi se nastavila saradnja sa Sjevernoatlantskim savezom.
Osvrnuo se na globalne uticaje na BiH kada je u pitanju njen odnos s tim vojno-političkim savezom ističući da će svi oni koji su iskreni prijatelji BiH poštovati odluke tijela i institucija BiH koje su donesene prvenstveno na temelju konsenzusa.
"Formiranje Komisije i slanje Programa reforme 2020. godine u Brisel je konsenzusom donijeta odluka Vijeća ministara te će iskren i pravi prijatelj podržati ono što se unutar BiH dogovori. Na kraju na to nas pozivaju svi i naglašavaju da niko neće doći sa strane i nametnuti nešto nego je potreban dugoročan i održiv dogovor unutar BiH", pojasnio je Brkić.
Za njega, stoga, nije novina što se Ruska Federacija protivi politici proširenja NATO-a, ali poštovati odluke bh. institucija i suverenu volju njenih građana je temelj odnosa, a odnos BiH s bilo kojom trećom zemljom ne sprečava bh. put ka EU i NATO-u.
"Ruska Federacija je jako važan energetski partner BiH, kao i u našoj završnoj fazi pregovara članstva BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali je i važno tržište za izvoz bh. proizvoda. Moramo voditi računa o tome šta je interes BiH i kako njega sačuvati u poznatim globalnim pozicijama", dodao je.
Podsjetio je da različite države imaju različita promišljanja o EU i NATO-u, jer unutar NATO-a postoje države koje nisu članice EU, a veliki su prijatelji BiH i podržavaju je na NATO putu, kao što je Turska, dok s druge strane unutar EU postoje države koje nisu članice NATO-a, kao Austrija.
No, ono što im je zajedničko je da Evropska unija i NATO promoviraju sistem vrijednosti za koje u BiH postoji uvjerenje da trebaju biti dublje ukorijenjene u bh. društvo, a to su slobode, demokratija, razvoj ljudskih prava i cijeli niz drugih vrijednosti.
"Optimist sam da politika otvorenih vrata koja se pokazala kao pozitivna politika NATO-a, kao i politika proširenja EU ima svoju perspektivu. Podsjetit ću da je prošle godine u izazovnom periodu Sjeverna Makedonija postala članicom NATO-a", kazao je Brkić.
Stoga je izrazio uvjerenje da će politika otvorenih vrata NATO-a ostati živa, da će BiH doći do trenutka kada će se odlučivati o članstvu i to na način da će svi oni koji trebaju o tome odlučivati biti pitani za taj prijenos dijela suvereniteta bilo kroz referendum ili parlament, jer su različite države na različite načine o tome odlučivale.
Ipak, kako je zaključio u intervjuu za Fenu, Brkić nije siguran da unutar NATO-a, kao ni unutar BiH, u ovom trenutku postoji konsenzus da bi BiH bila prihvaćena i primljena u punopravno članstvo u NATO-u, ali zato je važno nastaviti dijalog o tome.
Kad ministri dolaze, trotoar i saobraćajna traka u centru Sarajeva postaju parking
