Broj krađa u supermarketima u porastu, zaštitari u krađama zatiču sve slojeve društva
Senzori, zujalice i nadzorne kamere ne predstavljaju nikakvu prepreku kradljivcima da se služe ovom nedozvoljenom radnjom.
Najčešće se radi o osobama koje su sklone krađama i koje su višestruki povratnici u vršenju istih. Krađama se bave svi profili društva, kako maloljetnici, tako i penzioneri, pa i svi ostali slojevi društva.
Ispod možete pogledati snimak krađe u jednom od sarajevskih supermarketa, koji se dogodio 13. februara ove godine.
Kamere su zabilježile muškarca i ženu dok su sa polica krali prehrambene proizvode, mahom riblje prerađevine poput Rio Marea i drugih.
Brojke jasno pokazuju zabrinjavajuće veliki broj krađa u Kantonu Sarajevo. Tako je od početka 2023. godine u ovom Kantonu registrovano 715 slučajeva koji se tretiraju kao krivično djelo "krađa".
Od tog broja, 199 ih se dogodilo u maloprodajnim radnjama (marketi, supermarketi, granapi...).
Na ulici su izvršene 274 krađe, u vozilima javnog gradskog prijevoza 96, dok su na benzinskim pumpama registrovane 24 krađe. Ostatak krađa se tretiraju pod "ostale".
Bitno je napomenuti da veliki broj ovakvih djela policiji nije ni prijavljen, pa je jasno da je ova cifra mnogo veća od registrovane.
Iz zaštitarskih agencija upozoravaju da (ne nužno) najčešće kradu one osobe za koje nikada ne bi rekli da to čine.
"Imali smo nedavno slučaj u jednom objektu na Stupu kojeg obezbjeđuje naša agencija, da jedna dotjerana gospođa srednjih godina krade paštete koje koštaju oko 2 KM. To vam sve govori", rekao nam je zaštitar agencije Flek iz Sarajeva.
Iako to nije nikakvo opravdanje, brojne krađe koje se dešavaju u supermarketima samo su odraz finansijske situacije u kojoj živi većina bh. građana.
Zbog toga ne treba čuditi što je ovakva praksa sve učestalija. Problem je to koji se ogleda u neefikasnosti pravnog sistema i sve veće stope inflacije koja je zahvatila cijeli svijet, pa i našu zemlju.
