Broj krivičnih djela koja čine maloljetnici u Sarajevu drastično smanjen u statistici
Prije 14 godina maloljetnih prijestupnika bilo je 1.539, a u ovoj godini 73. U MUP-u KS smatraju da su do ovakvih rezultata došli zahvaljujući radu na sistemskoj prevenciji maloljetničkog prijestupništva, dok, s druge strane, bivši ministar unutrašnjih poslova KS Muhamed Budimlić smatra kako ovi podaci nisu realni.
Kako su nam kazali iz MUP-a KS, poduzeli su veliki broj aktivnosti koje su predviđene Akcionim planom za prevenciju maloljetničkog prijestupništva i rad s maloljetnicima u sukobu sa zakonom 2014.-2016., a koji je izradilo i implementiralo ovo ministarstvo.
"Pored navedenog, ovo ministarstvo aktivno radi na implementaciji novog Akcionog plana za prevenciju maloljetničkog prijestupništva i rad sa maloljetnicima u kontaktu s pravosudnim sistemom u KS 2017.-2019. godina, čime su određene obaveze policijskim službenicima Uprave policije MUP-a KS s ciljem prevencije maloljetničkog prijestupništva te se iste permanentno provode. Između ostalog, policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo permanentno održavaju predavanja u osnovnim i srednjim školama te ostvaruju usku saradnju s drugim organima KS, kao i nevladinim sektorom, a sve u cilju preventivnog utjecaja na ponašanje djece u KS", kazali su nam.
Izmijenjen Pravilnik
Podsjetili su da je Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, koji je usvojen 2014. godine, a primjena počela 2015. godine, odredio i novu alternativnu mjeru koju policijski službenici mogu primijeniti prilikom rada s maloljetnim prijestupnicima, a riječ je o mjeri policijskog upozorenja, koja se izriče uz određene uvjete propisane zakonom.
"Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo je shodno zakonu izmijenila Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, kojim su predviđena radna mjesta: policajac u zajednici, istražitelj za maloljetničko prijestupništvo, psiholog i dr. U cilju provođenja zakona policijski službenici se konstantno edukuju iz oblasti maloljetničkog prijestupništva (certificirano više od 100 policijskih službenika za rad s maloljetnicima), čime se utječe na senzibilizaciju policijskih službenika i drugačiji pristup u radu s maloljetnicima", kazali su nam iz MUP-a KS.
Istakli su i to kako su policijski službenici u ovoj godini održali predavanja u svim srednjim školama nakon lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama i upoznali su učenike o štetnim posljedicama ovakvog ponašanja.
"Sve navedene aktivnosti, kojima se sistemski radi na sprečavanju i preveniranju maloljetničkog prijestupništva, uključivanjem svih segmenata društva, evidentno je da je došlo do smanjenja broja maloljetnih prijestupnika, što se može vidjeti iz statističkih pokazatelja koji se mogu pronaći na web stranci", kazali su nam iz MUP-a KS.
Slika nije realna
Kako nam je kazao Budimlić, pitanju prijestupničkog ponašanja djece maloljetnika treba posvetiti mnogo više pažnje od one koja se trenutno posvećuje, misleći prije svega na institucije koje su dužne provoditi krivično i prekršajno zakonodavstvo.
"Slika koja se stvara kroz zvanične podatke institucija koje otkrivaju, rasvjetljavaju i krivično gone maloljetnike koji počine krivična djela nije realna, odnosno držim da postoji dosta argumenata na temelju kojih možemo reći da postoji jedan veliki broj krivičnih djela koje čine maloljetnici ili na štetu maloljetnika koji ostaje neprijavljen. Poseban je to problem jer iza njih ostaju počinioci koji ne dobiju adekvatnu sankciju i žrtve koje ne dobiju satisfakciju društva", kazao nam je Budimlić.
Odgojne mjere i preporuke se ne primjenjuju
Budimlić ističe da podaci referentnih naučnih istraživanja, među kojima je Međunarodna studija o samoprijavljenoj delinkvenciji na temelju koje se procjenjuje "tamna brojka kriminaliteta" (neprijavljena djela), pokazuje da je, kada je u pitanju kriminalitet na štetu maloljetnika, najveći broj djece u BiH, odnosno Kantonu Sarajevu, gdje je vršeno ispitivanje. Najviše je krivičnih djela koja čine roditelja prema djeci, zatim fizičko nasilje i na kraju cyberbullying (maltretiranje putem društvenih mreža).
"Nažalost, nijedno od tih krivičnih djela nema u statistici ili su zanemarivog broja. Postoji prilično velika diskrepanca između zvanično registrovanih kriminaliteta i stvarnog kriminaliteta koji se dešava među djecom. Posebno ukazujem na pitanje cyberbullyinga koje je veoma rašireno i veliki broj djece pati zbog tog ponašanja, a počinioci ne dobiju adekvatnu sankciju. Naravno da nećemo djecu zbog nekoliko poruka slati u KPZ, ali svakako bi sistem trebao uraditi ono što mu stoji na raspolaganju. Kada je u pitanju sankcioni dio, u našem zakonu postoje brojne odgojne mjere i preporuke koje nažalost gotovo nikako ne primjenjuju", kazao je Budimilić.
"Rezultati za aplauz"
Naglašava kako postoji veliki broj razloga za to, a među njima je i taj što Kantonalni centar za socijalni rad nije napravio listu institucija u kojima se treba provoditi mjera rada u korist društva i humanitarnih organizacija. Samim tim sudije ne izriču tu preporuku i ta djeca ostaju bez adekvatne sankcije.
"Zastupnici u Skupštini KS ne posvećuju dovoljno pažnje kvalitativnom analiziranju izvještaja koje podnose Kantonalni centar za socijalni rad, centri za mentalno zdravlje te policijske i tužilačke institucije. S obzirom na to da u Skupštini ne rade kako treba, to se prenosi na institucije jer Skupština je ta koja mora postaviti zahtjeve pred institucije u smislu očekivanih rezultata. Ovi podaci koji sada pokazuju na smanjenje je iskrivljena slika i tu možemo biti ironični, jer mi ćemo za nekoliko godina biti tako pozicionirani da će nam otići slika u minus", rekao je Budimlić.
Dodao je kako su parlamenti "naučili" policije i tužilaštva da podnose u izvještajima manje brojke i da za to dobiju aplauze, ali da to ne znači da je manje kriminaliteta, već da je manje registrovanih krivičnih djela.
"Zemlja koja ima najveću stopu kriminaliteta uopće, pa samim tim i maloljetničkog, je Švedska, a po logici naših parlamentaraca na dao Bog živjet u Švedskoj jer je tamo stopa registrovanog kriminaliteta 50 puta veća nego kod nas. Naši parlamenti nažalost ohrabruju policijske i tužilačke institucije da prikazuju manje jer dobiju pozitivnije rezultate. Daleko su te brojke od smanjenja kriminaliteta jer ima dosta procesualnih ponašanja koja se dešavaju, a uopće ne registrujemo, pa samim time nema ni sakcije", zaključio je Budimlić.
